Vijest o dobijanju kandidatskog
statusa za BiH nisam primio ni sa radošću, ni s tugom, već sa osjećajem
letargije, na šta liči i sam proces eurointegracija. To što se dogodilo
politička je odluka koja nema veze ni sa „standardima“, niti sa „evropskim
vrijednostima“, rekao je za Sputnjik
predsjednik Rs-a Milorad Dodik.
Navodi da od kako je Ukrajina
dobila status kandidata za članstvo u EU postalo degutantno da taj isti status ne dobije i BiH,
Dodaje da smatra da se radi o zakasnjeloj grižnji savjesti Brisela. Međutim,
grižnja savjesti nije jedini razlog što je BiH, prema mišljenju predsjednika
Republike Srpske u ovom trenutku dobila status kandidata.
Kandidatski status za BiH – grižnja savjesti Brisela
Dodik kaže da se radi o
političkoj odluci, a ne o tome da je BiH ispunila tražene standarde i uslove. O
tome govori i činjenica da je ona još uvijek međunarodni protektorat, smatra
predsjednik manjeg entiteta.
„Prvi put se dešava da zemlja
koja je pod protektoratom dobije neki status – postoji lažni visoki
predstavnik, postoje sudije Ustavnog suda koji su stranci – sve to ostaje i
Evropa se ne obazire na svoja ranija obećanja da će ta pitanja biti riješena
prije kandidatskog statusa. Kada su predlagali 14 prioriteta, u njima stoji da
BiH mora da bude suverena, da sama mora da odlučuje. I sve je to izgubljeno.
Dakle, isključivo je pitanje politike, a ne standarda“, kategoričan je Dodik.
Također, kako kaže, proces
dobijanja kandidatskog statusa liči mu na reakciju na odnose između Rusije i
EU, odnosno Zapada.
„Oni nastoje da čitav Balkan pridobiju na svoju stranu, ali to svakako
neće promijeniti ništa. Mi ćemo i dalje ostati u dobrim odnosima s Ruskom
Federacijom. I sa svim drugim zemljama naravno. I s EU. Videćemo na koji će
način oni tretirati pristup tome“, kaže Dodik.
Predsjednik Rs-a posljednjih
godina, kako kaže, razmišlja o tome, koliko je proces eurointegracija uopće
potreban Bosni i Hercegovini. Učlanjenje u EU, prema njegovim riječima, znači
gubitak suvereniteta, koji država predaje Briselu. Eurobirokrate su to uvijale
u oblandu priče o evropskim standardima i vrijednostima, a toga više nema.
Dobijanje kandidatskog statusa za BiH Dodik više posmatra kao nešto što
činovnicima u Briselu služi da se hvale da su nešto uradili, a, kako ističe,
nisu uradili ništa.
Posljednjih godina sve više
razmišljam da li je proces pridruživanja Evropskoj uniji za nas, kaže nam
Dodik:
„Djeluje da je to neizbježno, ali
to je zato što je Evropa napravila svojevrstan sistem okupacije za zemlje koje
su na europutu, tako da najčešće sistemom kažnjavanja pokušavaju da dobiju
saglasnost za neko kretanje. Dokle će to ići, dokle će to ljudi trpjeti, da
li će se Evropa zadržati… Uglavnom, jedan moj prijatelj koga veoma cijenim i
koji je dugo u politici, kaže da, dok mi dođemo do EU, ona će se raspasti.
Tako da je i to varijanta, videćemo šta će biti“.
Brz dogovor o formiranju zajedničkih institucija
Slučajnost je htjela da se istog
dana kada je Savjet Evrope odlučio da BiH dobije status kandidata za članstvo u
EU, politički prvaci iz BiH, pobjednici na izborima iz oba entiteta, sastanu i
dogovore formiranje zajedničkih institucija. Iz RS su bili prisutni
predstavnici koalicije okupljene oko Dodikovog SNSD-a, a iz drugog entiteta
predstavnici HDZ-a i „Osmorke“, koalicije okupljene oko SDP-a.
Dogovor oko formiranja vlasti u
zajedničkim institucijama pao je veoma brzo, što je neuobičajeno za
bosanskohercegovačke uslove.
