Ćorović: Srebrenica je crvena linija ispod koje se ne ide

Ono što je neprihvatljivo tiče se nagovještaja i namjera nove vlasti da se dobar dio bošnjačkih kadrova, kako ste kazali „očisti“ po dubini, tj kroz izmjene sistematizacija i na druge načine smanji boj zaposlenih službenika, prije svega nepravoslavaca koji su primljeni po konkursu. To bi izazvalo ozbiljne probleme.

Razgovarao: Sead Numanović

Jasmin Ćorović, potpredsjednik je Bošnjačke stranke i njen poslanik u Skupštini Crne Gore.

Ova je stranka podnijela tom domu inicijativu za usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Ćorović za politicki.ba govori o tome, kao i odnosima prema novoj Vladi Crne Gore na čelu s Zdravkom Krivokapićem i Dritanom Abazovićem.

Negiranje zločina je zločin

Zašto ste inicirali usvajanje rezolucije?

- Želimo da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi na kvalitetan način.

Iako je 2009. godine Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u njoj se ne pominje da se tamo desio genocid.

Danas, kada je međunarodni sud pravde u Hagu dokazao djelo genocida, kada najjače države svijeta konstantiraju da se genocid desio, nedopustivo je da imamo negiranja ovog zlodjela u parlamentu Crne Gore, koje u posljednje vrijeme sve prisutnije. Takvom varvarizmu treba stati u kraj.

Negiranje zločina je zločin.

Ne smijemo dozvoliti da nam najveći dom u državi bude talac zločina. Negiranje genocida u Skupštini i uopće u javnom diskursu se ne može pravdati slobodom govora. Kao što beskonačna sloboda vodi u beskonačno ropstvo tako i zloupotreba slobode govora vodi u anarhiju i predstavlja plodno tlo za kršenje ljudskih prava.

Sa druge strane, prethodna Vlada, u kojoj je participirala i BS se jasno odredila po ovom pitanju.

Genocid u Srebrenici je nešto što je prihvaćeno kao realnost i nešto na čemu treba graditi bolje odnose u zemlji.

Nismo sigurni kako na ova pitanja gleda nova Vlast koju podržavaju i neke desničarske srpske stranke u Crnoj Gori. Pitanje Srebrenice je jedno do najbolnijih pitanja bošnjačkog naroda, to je crvena linija ispod koje se ne ide.

Pitanja odnosa sa novom vlašću umnogome zavisi od odnosa te vlasti prema pitanju genocida u Srebrenici.

Koje su prve reakcije iz drugih stranaka u Skupštini Crne Gore?

- Reakcije su različite, naši koalicioni partneri iz prethodne vlasti, Demokratska partija socijalista je podržala ovu inicijativu. Podršku su dale i Socijaldemokrate, Socijal demokratska partija (SDP), Liberalna partija i albanske partije.

Lider Demokratske Crne Gore, stranke sadašnje vladajuće većine i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić je takođe uvažio realnost presude Haškog tribunala da se genocid desio, iako nije pristalica donošenja nove rezolucije, jer on smatra da se to pitanje riješilo Deklaracijom iz 2009. godine.

Predstavnici URA-e nisu željeli da se izjasne po pitanju ove inicijative prije nego se ona nađe u skupštinskoj proceduri. Većina prosrpskih partija iz Demokratskog fronta je protiv usvajnja ove Rezolucije.

Državnički iskorak

Šta očekujete? Hoće li rezolucija u konačnici proći?

- Neizvjesno je. Ostaje da se vidi.

U svakom slučaju Bošnjačka stranka, kao nacionalna stranka će inicirati i u narednom periodu teme od interesa bošnjačkog naroda. Novoj vlasti u Crnoj Gori i političkim subjektima koji su je podržali usta su puna poruka pomirenja, ujedinjana Crne Gore i ravnopravnosti i jednakosti svih naroda, evo prilike da sa riječi pređu na djela i podrškom ovoj Rezoluciji pokažu da zaista stoje iza svojih riječi. To bi zaista predstavljalo civilizacijski iskorak.

Da li nova vladajuća struktura ima kapaciteta za ovaj, prije svega državnički iskorak ostaje da se vidi.

Kako će se BS odnositi prema Vladi Krivokapića i Abazovića, ako većina (što bi se moglo desiti) odbije prijedlog Rezolucije?

- Svakako da bi podrška te vlasti ovoj inicijativi bila korak ka izgradnji povjerenja. Mi smo već iznijeli stav da će Bošnjačka stranka biti konstruktivan faktor u parlamentu, podržat ćemo sve kvalitetne prijedloge vlasti i zakonska rješenja koja budu dobra, nećemo se voditi uskogrudim i uskostranačkim interesom i apriori odbaciti sve ono što dolazi od nove vlasti. U zavisnosti od kvaliteta ponuđenih zakonskih i drugih akata zavisit će i naša podrška. Ukoliko odbiju našu inicijativu o Rezoluciji o Srebrenici to svakako neće biti dobra poruka, smatramo da se time ide dva koraka u nazad.

Naš odnos prema vlasti zavisit će od odnosa vlasti prema nacionalnim pitanjima i nacionalnih interesa Bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.

U toku je „čišćenje“ nepravoslavaca iz vlasti Crne Gore, koliko je kadrova BS, te državnih službenika bošnjačke nacionalnosti, do sada smijenjeno?

- Obzirom da Bošnjačka stranka ne participira u novoj vlasti za očekivati je da dođe do smjene naših kadrova koji se nalaze na političkim funkcijama. Toga smo svjesni i prihvatamo to kao političku i demokratsku realnost.

To bi izazvalo ozbiljne probleme.

Vjerujemo da to toga ipak neće doći, jer takav potez Vlade ne bi se mogao drugačije tumačiti osim kao šovinistički i revanšitički, i to revašistički prema jednom narodu, a ne partiji.

Čišćenje Bošnjaka iz vlasti

Da li su na njihova mjesta , makar u jednom slučaju, postavljeni opet Bošnjaci?

- Podsjetit ću vaše čitaoce da je prethodna Vlada imala pet ministara iz korpusa bošnjačkog naroda i jednog potpredsjednika Vlade. Dva ministra i potpredsjednik Vlade bili su iz Bošnjačke stranke, nova Vlada nema ni jednog pripadnika iz bošnjačkog naroda. Ni jedan ministar nije nepravoslavac čime se poslala poruka oštre diskriminacije ne samo prema Bošnjacima nego i prema ostalim manjinskim narodima, Albancima, Hrvatima i dr. Smatram da ni jedna jednonacionalna i jednovjerska Vlada nema budućnost u Crnoj Gori.

Zato smatram da će ova Vlada biti Vlada kratkog trajanja.

Šta Vam govori uklanjanje kadrova iz Vlasti Crne Gore o istinskoj politici Vlade Krivokapić – Abazović?

- To mi govori da je Vlada diskontinuiteta, kako sebe nazivaju, zapravo Vlada regresa. Mi imamo jednu lošiju i nazadniju Vladu u odnosu na prethodnu ako govorimo o manjinskim pravima, proporcionalnoj zastupljenosti manjinskih naroda u državnim institucijama i državi jednakih šansi za sve.

Nova vlast je sve to dovela u pitanje.

Nisam pristalica da jednu vladajuću garnituru, iako je na ona vlasti 30 godina, treba mijenjati samo kako bi se ta dugogodišnja vladavina prekinula, ako ćemo umjesto nje dovesti goru Vladu. Promjena je dobra samo ako je promjena na bolje, ako to nije slučaj čemu onda diskontinuitet vladavine ako će građani gore živjeti, ako će se kršiti ljudska prava, prava manjinskih naroda, jednom riječju čemu kretanje ako ćemo se kretati unazad i anulirati brojna evropska dostignuća.