Najbolji izlaz iz ove situacije bio bi da zemlje članice EU, kao i nekoliko puta u zadnjih dvadesetak godina, "uskoče i Evropsku komisiju barem na trenutak spasu od njene fatalne politike prema BiH".
Razgovarao: Sead Numanović
"Odluka Evropske komisije da preporuči kandidatski status Ukrajini i Moldaviji je ispravan i izrazito dobrodošao korak, kojim se pokazalo da, bez obzira na mnoga negodovanja zemalja članica, Evropska komisija još uvijek može uraditi ono što je njena dužnost.
Nadam se da će zemlje članice naredne sedmice pronaći političku snagu i tu preporuku podržati.
Podrška Francuske, Njemačke i Italije je sasvim sigurno dobra osnova da tu historijsku odluku i dobijemo", kaže u razgovoru za Politicki.ba Adnan Ćerimagić, istaknuti analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI).
On već dugo upozorava na pogubnu politiku Evropske komisije prema Bosni i Hercegovini.
ESI, u kojem radi, na čelu sa Geraldom Knausem, ustrajno nastoji usmjeriti Brisel u dobrom smjeru.
Tako već godinama zagovaraju da se države koje nisu u EU, a žele biti njen dio, počnu uključivati u institucije, uživati u izdašnim fondovima prilagođavanja, kako bi se u hodu što bolje pripremile za kad-tad ulazak u Uniju.
Ćerimagić ne krije rezignaciju činjenicom da je Bosna i Hercegovina izostavljena iz odluka Evropske komisije, pripremljenih za narednu sedmicu.
"Nažalost, BiH je iz ovog paketa preporuka izostavljena.
Radi se o još jednoj u nizu pogrešnih odluka Evropske komisije kada je BiH u pitanju.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell je nekoliko puta govorio o Moldaviji, Gruziji i BiH kao državama u kojim ruska ruka može i želi nastaviti rušilački pohod iz Ukrajine. Ukoliko se Ukrajini, Moldaviji i Gruziji jučer poslala jasna poruka dobrodošlice u EU, morala se ista poslati i BiH.
BiH se zbog ovog nerazumnog odnosa Evropske komisije sada našla u apsurdnoj situaciji da devetnaest godina nakon solunskog obećanja njenog punopravnog članstva u EU, ispred sebe u procesu proširenja ima tri zemlje koje to obećanje dobijaju ove godine.
Jučer se u evropskim medijima i među stručnjacima Gruzija okarakterizirala kao gubitnik jer je, za razliku od Ukrajine i Moldavija, koje su dobile preporuku Evropske komisije za kandidatski status, Gruzija dobila samo listu uslova koje treba ispuniti kako bi Komisija preporučila kandidatski status. U isto vrijeme, BiH za Evropsku komisiju nije ni na tom nivou Gruzije, jer ne zna ni šta je potrebno uraditi za preporuku za kandidatski status", ističe Ćerimagić.
On navodi i primjer koliko je Evropska komisija zapustila BiH, i do koje mjere vlada nezainteresiranost za nju, govori i činjenica da je komesar zadužen za politiku proširenja EU, Oliver Varhelyi, jučer novinare ubjeđivao kako je onih famoznih 14 priroriteta uslov BiH za preporuku Evropske komisije za kandidatski status.
"To, naravno, nije tačno.
Slikovito kazano, tačno je da je Evropska komisija sa 14 prioriteta kazala BiH šta su uslovi da je preporuči za upis u srednju školu. A da joj nikada nije kazala šta su uslovi za upis u osnovnu školu, bez koje, naravno, o upisu u srednju školu ne može ni sanjati". kaže Ćerimagić.
On precizira da je Komisija, sa 14 prioriteta, postavila svoje uslove za preporuku za otvaranje pregovora o članstvu, koje dolazi tek nakon što ona preporuči, a zemlje članice dodijele kandidatski status.
"Na apsurdnost i štetnost ovakvog pristupa BiH, ukazujem već godinama. Objašnjenje zašto se Evropska komisija odlučila za takav put, koji osim Albanije niko u regionu nije imao, bi zahtjevalo poduže objašnjenje, koje bi, bojim se, i najvećeg euroentuzijastu ponukalo da se zapita kuda dalje.
Kritika za ovakvu situaciju, naravno, ide i na račun bh. političara, koji su se, naprimjer, prošle nedjelje redom skoro svi zatekli u posjeti Briselu. U kome su u potpunosti bili fokusirani na međusobne odnose i predizbornu kampanju, i iz kojeg su se vratili bez ikakvog javnog obećanja da će se barem predsjednik Michel ili visoki predstavnik Borrell založiti za kandidatski status za BiH, ili barem kao u slučaju Gruzije listu uslova za kandidatski status", ocjenjuje naš sagovornik.
Ćerimagić je i stava da bi najbolji izlaz iz ove situacije bio da zemlje članice EU, kao i nekoliko puta u zadnjih dvadesetak godina, "uskoče i Evropsku komisiju barem na trenutak spasu od njene fatalne politike prema BiH".
"Mislim da bi BiH, zajedno sa Moldavijom i Ukrajinom, naredne sedmice trebalo dodijeliti kandidatski status. Ne kao nagradu njenim političarima, već sa istim ciljem kao i u slučaju Ukrajine i Moldavije, da se pošalje poruka Rusiji i svima onim u BiH i regionu koji sumnjaju u posvećenost EU evropskoj budućnosti naše zemlje kao jedonstvene i uspješne liberalne demokratije. Sve drugo bi, bojim se, otvorilo spiralu neugodnih pitanja prema EU na koje nema uvjerljivih odgovora", ističe.
On upozorava i da sam kandidatski status "neće donijeti sreću nijednoj od ovih zemalja, kao što nije ni Sjevernoj Makedoniji koja je kandidat od 2005. godine".
"Ono što je potrebno jeste da EU svim zemljama ponudi konkretan, opipljiv i jasan cilj na putu do punopravnog članstva, a koji ne ovosi od potrebe reformi unutar same EU. Jedna mogućnost, a koju mi u ESI-u već neko vrijeme zagovaramo jeste članstvo u jedinstvenom tržištu EU i mogućnost da se uživa u četiri slobode kretanja. Ohrabruje što ovu ideju podržava sve veći broj zemalja članica EU, kao i vlada zapadnog Balkana i stručne javnosti.
Da li će se to i desiti ostaje da se vidi", zaključuje Ćerimagić.
