Blagić: Kriminalizacija klevete će proizvesti cenzuru i autocenzuru u medijima

Oni koji budu nastavili da se kritički odnose, u prvom redu prema vlasti u RS, naći će se u krivično-pravnom procesu koji neće biti nimalo jednostavan

Kleveta je od danas u bh. entitetu Republika Srpska krivično djelo, a nakon višemjesečnih apela novinari nisu uspjeli ubijediti zakonodavnu vlast da odustane od kriminalizacije klevete koja će ugroziti ne samo rad nezavisnih novinara, već slobodu govora svih građana.

O ovoj i drugim temama govorimo sa novinarom Stefanom Blagićem. On je rođen 1991. u Tuzli, po vokaciji diplomirani politikolog, predsjednik Udruženja građana “Restart Srpska” od 2017. i istraživački novinar (dobitnik nagrade za najbolju istraživačku priču o korupciji 2021). Govori tri strana jezika.

Na početku razgovora za Politicki.ba Blagić kaže da će početak primjene zakona kojim se kriminalizuje kleveza automatski značiti da će jedan dio novinara i medija prestati da objavljuje sadržaje koji ih mogu kompromitovati, tačnije zbog kojih se mogu naći na udaru Krivičnog zakona Republike Srpske na bilo koji način.

“Jasno je da će zakon proizvesti cenzuru i autocenzuru u medijima, a oni koji budu nastavili da se kritički odnose, u prvom redu prema vlasti u RS, naći će se u krivično-pravnom procesu koji neće biti nimalo jednostavan, s obzirom na to da će kod tužioca i sudija u prvih nekoliko godina bez ikakve sumnje postojati neujednačena pravna praksa”, rekao je Blagić.

Mišljenja je da se novinarska zajednica nije pružila dovoljno otpora jer je zakon usvojen.

“Ovom prilikom želim da pohvalim sve novinare, ali i građane, koji su se borili onako kako su znali i umjeli, međutim, svima je jasno da je otpor morao da bude neuporedivo jači i precizniji kako bi se izdejstvovalo povlačenje zakona. Lako je biti general poslije bitke, tačno, ali isto tako ovo treba da nam bude pouka da se u budućnosti protiv besmislenih i nakaradnih zakona, zakona koji prouzrokuju narušavanje ljudskih i drugih prava kao društvo moramo založiti mnogo više i snažnije. Za demokratiju se mora boriti svakodnevno, jer je cilj svake vlasti ostanak na vlasti i upotreba gotovo svih sredstava u svrhu tog cilja”, kaže Blagić.

Ovaj zakon, dodaje, dovoljno usložnjava komplikovan i nezahvalan položaj novinara u Bosni i Hercegovini.

“Ipak, oni novinari koji služe režimu će, siguran sam, imati mnogo povlašteniji položaj i biće im mnogo lakše, što ne znači da novinari treba da promijene stranu i postanu partijski propagandisti nego baš obratno – da ostanu novinari u punom smislu te riječi”, govori Blagić.

Tokom svoje karijere naš sagovornik je fizički napadan, privođen, hapšen… Pitali smo ga kako je to sve uticalo na njega i da li je ikada razmišljao da odustane od borbe.

“To je uticalo ne samo na mene, nego i na moju porodicu. Nažalost, neki ljudi popuste pod pritiskom što je normalno, ali ja nisam popustio niti ću. Borba za pravdu je pripada privilegovanim ljudima sa integritetom i koliko god to u današnjem vremenu zvučalo paradoksalno (jer se privilegovanim smatraju ljudi na položajima), ja ću uvijek biti stava da je sloboda i mogućnost mišljenja svojom, a ne partijskom glavom u stvari jedna privilegija koje se ne bih odrekao nikada. To je i moj odgovor, neću odustati, pa kako god bilo na kraju…”, odgovara Blagić.

Tokom svoje novinarske i aktivističke karijere susretao se sa brojnim pritiscima, ali najveći problem su, priča nam, nesavjesni policijski službenici koji su ga protivpravno lišavali slobode i koje je svaki put dobio na sudu, sa “jednim velikim, ogromnim zadovoljstvom.”

Stefanovu izjavu možete pogledati OVDJE.

“Problem su predstavljali i kontroverzni biznismeni koji su me tužakali zbog mojih tekstova i zbog kojih sam se takođe “vukao” po sudovima. I njih sam svaki put pobijedio i makar u mom slučaju pravda je najčešće bila zadovoljena. Međutim, to nije toliko bitno jer se isti kriterijumi ne primjenjuju prema svima i oni koji nisu medijski zaštićeni na kraju teško dočekaju pravdu. Ja se zalažem za to da je pravda nacionalno blago, a ne Milorad Dodik, pa u tom smislu ne mogu reći da postoji neki ogroman napredak, iako ga u nekoj određenoj dozi zaista vidim. Nažalost, to je jednokratna doza i nije dovoljna da pacijent preživi bolest. Terapija se mora koristiti redovno”, dodaje Blagić.

Načini njegove borbe su različiti, a osim što se za bolje bh društvo bori perom i pisanom riječju, više puta je protiv neodgovornih nosilaca javnih funkcija podnosio krivične prijave. Kaže, ni sam ne zna koliko je Restart Srpska podnio krivičnih prijava. No, sjeća se koliko je bilo osuđujućih presuda. Nijedna.

“Nažalost, epiloga do sada nije bilo, iako sam imao saznanja da je tužilaštvo u pojedinim slučajevima, makar fingirano, sprovodilo istragu. Međutim, krivične prijave treba podnositi jer će jednog dana ova vlast biti pluskvamperfekat, pa se tužioci i sudije odluče da izvade sve te prijave iz ladica”, savjetuje Blagić.

Više puta je organizovao i proteste koji su nekada bili uspješni, a nekada ne.

“Ipak, protesti su nešto što ne možete raditi sami, tu vam i građani moraju pomoći, jer se ipak sve ovo radi zbog građana RS i BiH. U Banjaluci su konkretno građani razočarani, jer i oni najmasovniji protesti, poput Pravde za Davida i protesta opozicije zbog pokradenih izbora na kraju nisu urodili plodom. Stoga pomalo i razumijem anesteziranost građana u ovom trenutku”, zaključuje Blagić.

Tekst je realiziran u okviru Transition programa Vlade Republike Češke i uz finansijsku pomoć Ambasade Republike Češke u BiH @CzechiainBiH. Sadržaj odražava stavove sagovornika koji su izbor redakcije Politicki.ba i ne odražavaju nužno i stavove Češke vlade.