„Historijski trenutak“ iz marta ove godine kada je Bosna i Hercegovina dobila preporuku Evropske komisije da se otvore pregovori, a potom i odluku zemalja članica o otvaranju pregovora o članstvu brzo je utihnuo. O EU putu se sve manje govori, političari se ne hvale, a BiH je propustila i prvu priliku za novac iz Plana rasta.
Naredni korak je usvajanje pregovaračkog okvira od strane zemalja članica i određivanje datuma za formalno otpočinjanje pregovora. Za to BiH treba ispuniti većinu koraka, i u svim koracima ostvariti napredak. Koliko je država odnosno njeni lideri daleko od toga, zašto je zatišje na EU putu, šta očekivati od novog ambasadora EU u BiH pitamo višeg analitičara Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina Adnana Ćerimagića.
BUKA: Čini se kako smo u BiH u šest mjeseci prešli put od ogromne euforije oko historijskog otvaranja pregovora u martu do potpunog zatišja i blokada u septembru. Ko je kriv?
- Volio bih da mogu kazati kako su za sve krivi bh. političari. Naravno, oni su obećali EU put, nešto do marta i uradili, a od tada su zastali i sada je BiH tu gdje jeste. Ali, EU i međunarodna zajednica nisu bili od pomoći.
Svega par dana nakon odluke o otvaranju pregovora, Visoki predstavnik je nametnuo izmjene izbornog zakona. Očekivano, uslijedila je uobičajena kritika i najava blokade iz Banje Luke.
Ono što je u javnosti bilo neočekivano, a što je ispod površine neko vrijeme itekako vrilo, je kritička reakcija EU institucija zajedno sa nekoliko zemalja članica. Pristup ključnih EU institucija koji je uslijedio dao bi se sumirati pod “ko je zakuhao (OHR), sada neka popravlja, a mi (EU) idemo na klupu.“ Iako nije nužno bio cilj, to je dalo dodatni negativni zamah Banjoj Luci.
Onda su došle potpuno iracionalne i pogrešne reakcije u Beogradu i Banjoj Luci na Rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, i održavanje svesrpskog sabora. U međuvremenu, pritisnuta vlastitim rokovima, EU je u BiH morala sve svoje resurse fokusirati na sastavljanje reformske agende u okviru Novog plana za rast. A kao što vidimo, ni to do sada nije dalo neki konačan rezultat. Od ove sedmice smo i u izbornoj kampanji.
BUKA: Šta je sa ispunjavanjem uslova za formalno otvaranje pregovora o članstvu? Kada će biti usvojen pregovarački okvir i donesena odluka o datumu održavanja prve međuvladine konferencije?
- Zemlje članice su u svojim zaključcima iz marta bile vrlo jasne. Svima dobro poznatih 14 ključnih prioriteta iz 2019. ostavljeno je za kasniju fazu pregovora o članstvu, a u fokus za naredni korak, po ugledu na Ukrajinu i Moldaviju, stavljeno je osam koraka koji su pratili kandidatski status iz 2022.
Među tim koracima je usvajanje potpuno novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, sudovima BiH, Programa integrisanja u EU koji će kazati koji nivo vlasti i koja institucija, na koji način, do kada, i uz koji novac će se usklađivati sa konkretnim EU zakonodavstvom i standardima. Zemlje članice su u svojim zaključcima čak ostavile prostor da BiH, kao u slučaju Ukrajine i Moldavije, ne mora u potpunosti napraviti svih osam koraka.
