Begić: Srebrenica treba biti distrikt

I onda se tu, kaže, poziva na kolektivne interese pa se izmisli "lijep naziv" legitimno predstavljanje.

"Zapravo se radi o najgorem obliku zagovaranja i produbljivanja diskriminacije koja bi vodila daljnjem kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima i povredi već donesenih presuda Evropskog suda za ljudska prava. Na kraju krajeva vrlo je zanimljivo da krivično zakonodavstvo BiH inkriminirae kao krivično djelo svaki pokušaj, odnosno svako onemogućavanje provođenja presuda Ustavnog suda i presuda Evropskog suda za ljudska prava. Dakle, inkriminira kao krivično djelo takvo ponašanje koje na bilo koji način onemogućava provođenje takvih presuda i zaprijećuje relativno visoku kaznu. Vidimo da institucije pravosuđa ne reaguju kada je o tome riječ mada je sasvim jasno s kojih adresa, s kojih pozicija moći i trgovine uticaja zapravo dolaze te blokade koje sprečavaju provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Onog momenta kada provedemo presude Evropskog suda za ljudska prava bez obzira na unutrašnji ustavni konstrukt otvorit će se okolnosti za potpuno drugačiju i političku sliku u BiH", navodi Begić. 

Ističe da kada se ne budu pripadnici određenih etničkih gupa vezivali za dijelove teritorija BiH, kada oni iz Banja Luke primjerice budu morali doći u Sarajevo da održe predizborni miting tada će se promijeniti i retorika, tada se mijenja krvna slika cjelokupnog političkog sistema.

"Tada umjerenije snage i umjerenije politike dolaze do izražaja. Odgovorno tvrdim da BiH jako brzo, u periodu od osam do 12 godina može postati vrlo prosperitetna zemlja u koju se vraćaju njeni građani. Ako to nije cilj politika, pa hajdemo reći i nacionalnih vođa da im se ljudi vraćaju, da ljudi ostaju, a ne da ljudi bježe pored silne njihove tolike brige za njihova kolektivna, nacionalna, etnička, vjerska i druga prava onda ja ne znam imamo li možda posla s licemjerima. Ako im nije stalo da održivu supstancu naroda bosanskohercegovačkog ili naroda, kako god, na ovom prostoru. Jer, dok se vodi politička borba za teritorije, za potencijalno prekrajanje linija razgraničenja unutar BiH, onda možda u nekim glavama i granica u regionu nestaju ljudi. Ti teritoriji se ubrzano prazne. I valjda to svima treba biti motiv da sjednemo i da vidimo šta i kojim putem da idemo, ako smo iskreni. Ako štitimo samo sebe, svoje pozicije, moći, finansije, ako se štitimo od određenih progona pravosudnih i drugih onda ćemo pričati o narodima i stvari gurati da one budu što gore i gore", kaže Begić.

Za vakcine odgovorni Parlament i Vijeće ministara BiH

Govorio je i o izostanku procesa imunizacije u BiH kada je u pitanju COVID-19.

"Postoji jedna institucija koja jednako odgovorna kao i Vijeće ministara BiH, ako nije i odgovornija od njega, a to je Parlamentarna skupština BiH. Mi očigledno imamo problem u normativu, u legislativi, u zakonskim aktima gdje određene norme na potpuno maglovit način reguliraju proceduru nabavki medicinske opreme, uključujući i lijekove i vakcine u određenim vanrednim okolnostima kada nastupe vanredne okolnosti kao što smo imali slučaj pandemije COVID-19. I određeni drugi zakoni stvaraju određene poteškoće u tom smislu. Prva je odgovornost bila Parlamentarne skupštine BiH da prilagodi postojeći zakonski okvir i da olakša Vijeću ministara BiH da može provesti te postupke. Naravno, i Vijeće ministara BiH ima ogromnu odgovornost. I u postojećem stanju legislative je moralo i moglo pronaći izlaz iz ove situacije", navodi Begić.

Također, Vijeće ministara BiH, navodi, se moglo pojaviti kao predlagač izmjena određenih zakonskih akata da bi se omogućila nabavka vakcina.

"Taj posao Vijeća ministara BiH radimo mi iz DF-a. Predložili smo drugi put kompletan zakon o javnim nabavkama. Napisali smo ga, predložili i dali u parlamentarnu proceduru. Kada smo prvi put predložili taj zakon otprilike u vidu smo imali i potrebu nabavljanja vakcina, da će to vrijeme vrlo brzo doći i da treba omogućiti ljudima koji će obavljati te poslove da kao prvo zbog maglovite, nejasne zakonske regulative ne dođu na udar pravosuđa, da ne kažemo sutra da su povrijedili neki propis pa da budu uhapšeni, da se protiv njih vodi postupak, a oni su možda u najboljoj namjeri krenuli da nabave vakcine za građane BiH", ističe Begić.

Spriječiti zloupotrebe

Cilj je, navodi, i da se spriječe zloupotrebe jer postojeće stanje regulative itekako odgovara pojedinim centrima moći, jer upravo zahvaljujući takvom stanju u oblasti regulative tog segmenta moguće je vršiti određene finansijske malverzacije.

"Iz tog razloga mi smo prije sedam-osam mjeseci predložili potpuno novi zakon o javnim nabavkama. Međutim, on je tada odbijen. Zaustavili su ga zastupnici SNSD-a i HDZ-a BiH.  To je dio one strategije, jedna od poluga strategije obesmišljavanja države i njenih institucija. Građani moraju znati da država to su njene institucije, država je normativna pojava. Domovina je nešto drugo. To je nešto što nosimo u srcima. Ali država živi preko svojih institucija. Ako hoćete da ugušite državu, udavite joj institucije, ogadite te institucije narodu, neka one izgube svaki legitimitet i vi ste time dokinuli jednu državu. Nažalost, glasovima SNSD-a i HDZ-a BiH taj zakon o javnim nabavkama koji smo predložili je oboren. Mi smo ponovo predali taj zakon u parlamentarnu proceduru, između ostalog, i zbog nabavke vakcina. Vidjet ćemo kakve će sada biti reakcije. Međutim, čini mi se da ovdje uticaja ima i finansijski lobij, jer se između države i proizvođača umeću posrednici koji basnoslovno zarađuju na nabavci medicinske opreme i lijekova, a u ovom slučaju vakcina", kaže Begić.

Njima, posrednicima, kaže, itekako odgovaraju postojeća zakonska rješenja.

"Ustvari, nažalost izgleda da su Marks i Engels bili u pravu kada su izašli sa tvrdnjom da onaj koji drži kapital ili sredstva za proizvodnju zapravo predstavlja stvarnu vlast u jednom društvu i državi. Nekada gledajući naše institucije čini mi se da je ova demokratija koju mi imamo, ali ne samo mi, to je prisutno i u zemljama regiona i nekim razvijenijim evropskim zemljama, čini kao igrokaz, predstava da bi se ubijedio narod da on nešto odlučuje i vlada. A, ustvari iza vladajućih političkih elita stoje sivi centri moći. Jer, demokratija je skupa. Neko mora finansirati kampanje, neko mora sve platiti ove silne bilborde koje smo imali. Šta mislite odakle ta sredstva dolaze? I onda sutra kada dođe u proceduru neki zakon, kao primjer ovaj o javnim nabavkama kojeg smo predložili da bismo olakšali nabavku, između ostalog, i nabavku vakcina i pomogli čestitim ljudima u institucijama da te procedure provedu na jedan transparentan, zakonit način, bez mogućnosti za manipulacije i bez straha da će sutra biti optuženi da su nešto uradili zbog same norme jer je ona nejasna. Onda se pojave zastupnici koji neće  glasati za taj zakon bez ikakvog razumnog obrazloženja. Samo se desi da se ne dignu ruke. I zakon ne može proći. I to čak je uvedena praksa da se sprečava da zakon uopće dođe pred poslanike. Nego se na Ustavno-pravnoj komisiji zaustavlja taj zakon, u konkretnom slučaju glasovima SNSD-a i HDZ-a BiH se blokiralo usvajanje jednog transparentnog zakona o javnim nabavkama koji bi spriječio malverzacije i  koji bi omogućio ljudima da unutar institucija, koji su čestiti, a kojih ima, da u skladu sa zakonskim normama, čestito urade svoj posao", navodi Begić.

Vidim tu, kaže, i određenu vrstu veze između sivih centara finansijske moći koji stoje već godinama u pozadini određenih vladajućih nomenklatura i struktura.

"I doista na prvom mjestu treba pitati poslanike koji su glasali protiv zakona koji je ponuđen zašto su to uradili, zašto su oborili jedan takav zakon. To je jedan od važnih razloga zašto sada nemamo vakcine. A, onda treba pitati i Vijeće ministara BiH zašto vi gospodo niste predložili taj zakon prije nego ga je DF predložio. Ili nakon toga zašto se nije izvršio pritisak da to treba uraditi, ne samo taj, nego i za druge zakone koji predstavljaju objektivu smetnju u tom smislu. Naravno, ja sve to vidim kao dio jedne šire strategije. Stvari u politici ne možete posmatrati izolirano. U politici se ništa slučajno ne dešava. To posmatram kao dio jedne šire strategije na obesmišljavanju i urušavanju institucija BiH, a kada podavite institucije države vi ste time dokinuli i samu državu", navodi Begić.

Parlamentarna skupština BiH zakazala u pandemiji 

Parlamentarnu skupštinu BiH smatra odgovornom, jer nije reagirala na nastalu situaciju nakon pandemije u BiH.

"Parlamentarna skupština BiH nije nikako reagirala. Apsolutno nije reagirala. Treba imati u vidu da godinu dana nakon izbora Parlamentarna skupština BiH, odnosno zakonodavna vlast je bila u stanju potpune blokade. I tu i mediji pomalo mislim da ne posmatraju na adekvatan način sve te pojave koje se dešavaju. Uglavnom je bilo riječi o neradu Parlamentarne skupštine BiH. Nije riječ o neradu. Riječ je o političkoj, totalnoj blokadi rada. Zamislite Parlament koji je godinu dana blokiran u jednoj državi, evropskoj u 21. vijeku. To u situaciji i stanju kakvo vlada u BiH, kada bi morao maltene svaki dan da zasjeda. To posebno imajući u vidu obaveze iz evropskog integracionog procesa, NATO put, sva druga pitanja i probleme koji su pred građanima BiH. I onda nažalost imate određene političke opcije koje strategijski djeluju na urušavanju čitavog ustavnog poretka i koje jednostavno blokiraju formiranje parlamentarnih komisija, a samim tim i parlamentarni rad", kaže Begić.

Navodi da u svakoj zemlji sistem ima mehanizme da sam sebe odbrani.

"I u svakoj zemlji ništa nije jače od sistema. Zbog toga jer je samo gore i od najgore vlasti da je nema nikako. Tu nastupa anarhija. Tu nastupa gubitak povjerenja u institucije sistema. Nažalost, oni koji su zagovornici politike destrukcije BiH pa i njenog nestanka da budemo realni i otvoreni, su kroz Dejtonski mirovni sporazum dobili mehanizme putem kojih apsolutna manjina ne samo može nametati volju nego i blokirati rad ostatka, odnosno apsolutne većine, odnosno institucija sistema u cjelini. Ne možemo reći da je Dejtonski mirovni sporazum za sve kriv. Politike koje su se vodile ovdje su morale biti svjesne toga. Ustavnopravni sistem RBiH se mogao institucionalno odbraniti. Mogao je sam sebe da odbrani, mogao je funkcionirati. Jer je to demokratija", ističe Begić.

Na djelu partiokratija 

Činjenica napuštanja, kaže, nije mogla uticati da te institucije izgube svoj legalitet ili legitimitet. 

"Nego upravo legalitet i legitimitet su gubili oni koji su vaninstitucionalno djelovali ili koji su koristili, ako je uopšte i bilo, a nije bilo ovakvih mehanizama blokade, gdje dva čovjeka u Domu naroda PS BiH koji je posredno izabran, koji nema nikakav legitimitet demokratski mogu da zaustave donošenje bilo kojeg zakona. Ustvari taj dom se samo zove Dom naroda. On je ustvari dom političkih stranaka. On ne predstavlja narode. Članove tog doma delegiraju pobjedničke političke stranke. I zato mi imamo partiokratiju umjesto demokratije. Taj dom može da zaustavi donošenje bilo koje odluke, bilo kojeg zakona pa makar ona bila donesena i jednoglasno na Predstavničkom domu. To nemate nigdje na svijetu. Nigdje na svijetu ne postoji ustavni sistem koji se ne može sam odbraniti od blokada, od opstrukcija. To ne oslobađa od odgovornosti ljude koji su vodili politiku u BiH", navodi Begić.

Mi moramo shvatiti, kaže, da imamo trenutno sada na snazi pravila koja ovoj državi i njenim građanima ne idu u prilog i da ovaj put moramo pobijediti po tim pravilima koja jesu nepovoljnija, ali ne predstavljaju apsolutnu prepreku da se dođe do pobjede.

"Kad kažem do pobjede prvenstveno mislim do mira, do prosperitet, do odgovornih institucija, do normalnog funkcionisanja sistema u interesu svih građana i naroda i na kraju krajeva do dokidanja svake mogućnosti za širenje bilo koje vrste ekstremizma, netrpeljivosti među komšijama koji žive u istoj zemlji. Nekada su neprijatelji ove zemlje i zagovornici velikodržavnih projekata morali napustiti institucije ove zemlje i otići na brda i odozgo gađati građane BiH. Njima sistem nije dozvoljavao da iznutra uruše. Trenutno, mi unutar sistema imamo poluge i mehanizme koji su propisani Dejtonskim mirovnim sporazumom koji omogućavaju neprijateljima ove zemlje da ne moraju izlaziti iz institucija. Nego taj sistem mogu srušiti iznutra sve po slovu i normi Dejtonskog ustava. Time je zadatak odgovornih politika i političara koji u fokusu imaju sve građane i narode, a ne realizaciju nekih zamišljenih velikodržavnih projekata ili daljih podjela i diskriminacije, iza čega zapravo stoje lični interesi pa i finansijski i očuvanje pozicija moći, jeste da se fokusiraju i da u interesu građana sačuvaju demokratske vrijednosti po pravila koja sada imamo, a to nije nemoguće. Samo treba malo više dijaloga, treba više pameti u tome, treba malo manje ega i sujete i onda stvari mogu krenuti korak po korak", poručio je Begić.