Balihodžić: Većina predizbornih kampanja je prosječno kreirana

09.12.2020. 09:12

Društvene mreže su relativno pouzdan i izuzetno mjerljiv kanal promocije. One pružaju kandidatima mogućnost da se kvalitetno prezentuju svojim glasačima i da uz to dobiju povratne informacije.

Balihodžić: Većina predizbornih kampanja je prosječno kreirana - slika 1

Razgovarala: Iman Sporišević

Kemal Balihodžić je preduzetnik, motivacijski govornik i autor knjiga "Rođeni za uspjeh" i "50 nijansi prodaje – umijeće dominacije". Osnivač je i izvršni direktor marketinške agencije UpTrend Marketing Solutions.

Balihodžić je za naš portal govorio o specifičnosti ovogodišnje predizborne kampanje.

Aktuelnost društvenih mreža i kazne za stranke i kandidate

Kako je pandemija utjecala na način na koji se predizborna kampanja odvijala ove godine? Da li se razlikuje od prethodnih kampanja?

- Već sada možemo reći da je COVID-19 u potpunosti promijenio način na koji se vode političke kampanje: od samog narativa, kanala distribucije informacija do komunikacije sa potencijalnim glasačima. Promijenio se i izborni rezultat.

Ovo ne mora nužno značiti da je pandemija ostavila negativnu posljedicu. Kandidati su se snimali iz svojih domova i javnih parkova. Sve više su kreirali video sadržaje putem kojih su potencijalnim glasačima direktno slali poruke. Ovo su sve značajne promjene.

Postoji nekoliko ključnih elemenata uz čiju pomoć je pandemija utjecala na izbore.

Kandidati (pretežno većih stranaka) nisu kao prethodnih godina mogli okupljati veliki broj ljudi na predizbornim skupovima. Nažalost, imali smo priliku vidjeti i nekolicinu slučajeva masovnih okupljanja. Međutim, ti izuzeci nisu doživjeli neki veliki izborni uspjeh.

Većina budžeta, naročito opozicionih stranaka, je prebačena na digitalne platforme – Google, Facebook i Instagram. Kod tradicionalnih stranaka smo i dalje vidjeli značajna ulaganja u outdoor kampanje, što ukazuje na to da se nisu strateški dobro opredijelili.

Pandemija je također doprinijela smanjenom izlasku starije populacije na izbore. Ne smijemo zaboraviti da su ovi glasači lojalni, redovni i kategorični. Nažalost, izborni sistemi i procesi u Bosni i Hercegovini su i dalje jako usporeni i neinovativni tako da su glasači bili direktno izloženi zarazi. Ovo je probudilo strah kod mnogih starijih osoba koji su, sve do sada, bili konsistentni u glasanju.

Moram naglasiti da je, iako smo vidjeli momentum Četvorke na izborima, i dalje većina kampanja kreirana vrlo prosječno. U kampanje se ulazilo nespremno, bez jasne vizije i poruke, bez narativa kandidata, sa nedefinisanim programima i vizualima koji odišu srednjovjekovnom depresijom. Nije bilo kreativnosti, slogani su bili uštogljeni, face na plakatima i bilbordima smrznute, a poruke nejasne...

Ukratko, potreba za profesionalnim i strateškim pristupom političim kampanjama, procesima, ali i treningom je sve ozbiljnija.

Značajan dio kampanja se „prebacio“ na društvene mreže. Smatrate li da će to ostati tako i nakon završetka pandemije?

- Naravno da hoće. Društvene mreže nisu tu od pandemije, one su možda jedina aktuelna konstanta u našim životima i postaju sve relevantnije. Mainstream mediji su postali prepoznatljivi kao politički ovisnici i gube moć kreiranja javnog mnijenja. Sada glasači žele da se njihovo mišljenje čuje, obznani i uvaži.

Društvene mreže su relativno pouzdan i izuzetno mjerljiv kanal promocije. One pružaju kandidatima mogućnost da se kvalitetno prezentuju svojim glasačima i da uz to dobiju povratne informacije. Mogu dobiti podatke o demografiji glasača, u kojim mjestima ih ima najviše, koja su njihova ključna pitanja, šta im najviše smeta i sl. Ovo su ključne stvari koje kandidati i stranke moraju uvrstiti u strategiju promocije tokom kreiranja narativa i javnog imidža. Vidjeli smo da veoma mali broj kandidata odgovara na pitanja i komentare glasača. Možda ne shvataju da svakim odgovorom boostataju algoritam posta koji tako dolazi do većeg broja ljudi. Svaki pojedinac je izuzetno bitan u glasačkom procesu.

Stranke koje nisu na vrijeme postavile ozbiljnu digitalnu strategiju će imati još ozbiljnije probleme za dvije ili četiri godine kada će društvene mreže uzeti još više prostora. Glasači koji su na Instagramu, a npr. sada nisu mogli glasati zbog godina, će učestvovati u idućim izborima.

Pravo vrijeme da se krene u kampanju je danas. Ako znate šta radite, jedan hashtag vam može napraviti više koristi u kampanji nego tri bilborda!

Koja je najpopularnija društvena mreža u Bosni i Hercegovini? Koja se nalazi na drugom mjestu?

- Trenutno je to Facebook i dominantan je u tom segmentu. Facebook koristi veći broj aktuelnih glasača koji imaju od 25 do 50 godina. Međutim, Instagram uzima sve veći mah, pretežno kod mlađe populacije i potencijalnih novih glasača.

Suština je u tome da se kod kreiranja strategija komuniciranja jasno prate insighti koje nam ove mreže nude. Moramo razumjeti koncept komunikacije.

Za kandidate na lokalnim izborima Facebook može poslužiti kao savršen alat za predstavljanje ciljeva i programa. Na Instagramu je jako važna akcija putem slika ili storyja koji se objavljuju. Ubijeđen sam da ćemo u narednim godinama više pratiti story segment nego ono što je objavljeno na zidu.

Ne smijemo zaboraviti Google koji je savršen alat za političke kandidate. On pruža reklamiranje na direktan način. Možemo namjestiti postavke tako da unaprijed tražimo željene rezultate.

Da li političke stranke trebaju da snose kazne ukoliko su online kampanje započele prije zvaničnog početka koji je bio 16. oktobra? Da li u Bosni i Hercegovini uopće postoji organ koji bi ih kaznio?

- Koliko sam uspio upratiti, Centralna izborna komisija (CIK) je ove godine kažnjavala ukoliko su se stranka ili kandidati reklamirali direktno sa AD opcijom. Međutim, nisam siguran da CIK može detaljno pratiti ovakve stvari.

Suština je da je zakon nejasan. Većina kandidata je pokušala sa promocijom pa je prije početka same kampanje odustala zbog straha od kazne.

Na kraju dana, društvene mreže su otvoreno tržište i ne postoji način kontrole. Kandidati mogu otvoriti page bez oznake „kandidat za načelnika“ i sponzorirati sadržaje po svim kategorijama. CIK nema pravo da ih kazni jer je to isto kao da funkcionišu kao influencer ili brand ambasador.

Biće vrlo interesantno vidjeti kako dalje namjeravaju kontrolisati i vršiti monitoring nad kandidatima preko društvenih mreža.

Vulgarnost ne treba dozvoljavati

Postoji li određena politička stranka za koju smatrate da je neetično vodila svoju online kampanju?

- Ne bih izdvojio jednu stranku, ali bih naglasio da je većina stranaka pogrešno protumačila potrebe građana. Vidjeli smo veoma mali broj konstruktivnih kampanja koje su se oslanjale na strateški princip i program, jasnu komunikaciju i emocije. Bio je veliki broj klasičnog „nisam ja kriv, on je mene“ tipa kampanja.

Mislim da je vrijeme da se okrenemo evropskim vrijednostima i shvatimo da je u centru zbivanja čovjek koji na dan izbora izađe i prekriži svoj glas. Taj čovjek ima život, porodicu, posao i svakodnevne migrene od političke i ekonomske situacije koja ga okružuje.

Do sada sam aktuelno sudjelovao kao savjetnik na četiri izborna ciklusa i žao mi je reći da svaki početak počinje sa protukandidatom. Ovo je nešto što sam ove godine imao priliku da promijenim i napravili smo značajan rezultat. Svako neetičko zalaganje će dovesti do pada, kako u životu tako i u političkoj kampanji.

Da li je teško utvrditi zloupotrebe na društvenim medijima?

- Nisam siguran na koju vrstu zloupotrebe mislite. Facebook pravila vam nalažu da prijavite svaku zloupotrebu, bilo to uvrede na bilo kojoj osnovi, krađa identiteta ili korištenje lažnog imena.

Kandidati također imaju mogućnost da na svojoj stranici sakriju komentare, brišu ili banuju korisnike za koje smatraju da su učinili nešto pogrešno. Ipak, pravo rješenje dolazi od uzajamne komunikacije, a svaka vulgarnost ne treba biti dozvoljena.

Da li su plaćeni oglasi u ovogodišnjoj kampanji zapravo bili prikrivena izborna propaganda?

- Kampanje u izbornim procesima su inače mnogo kompleksne. Mnogo medija služi političkim subjektima (ili su ih oni kreirali ili ih plaćaju).

Ove godine smo mogli direktno preko društvenih mreža mogli vidjeti sudar mainstream medija. Suština je postala sljedeća: nije važno šta napišete ili snimite za svoj portal, važna je objava na društvenim mrežama i koliko ste shareova i komentara dobili. Mnogo plaćenih oglasa se odnosilo na izbornu izlaznost. Naravno, stranke računaju na to da veća izlaznost predstavlja veću šansu za pobjedu. Plaćeni oglasi služe za direktnu promociju. Ako se kreira dobar plan oglašavanja, postaju efikasniji od tradicionalnih i elektronskih medija ili zakupa prostora.

Da li su društvene mreže doprinijele rezultatima izbora u Bosni i Hercegovini? Ako jesu, u kolikoj mjeri?

- Definitivno jesu. Prvo pravilo marketinga je da targetirate vaše potrošače tamo gdje se oni nalaze. A potrošači su u ovom slučaju potencijalni glasači. Oni su na mrežama.

Ovo bi bila značajna tema za magistarski rad tako da bih preporučio studentima marketinga i komunikologije da ovo istražuju.

Tačan podatak ne bih znao reći, ali društvene mreže su sigurno mnogo doprinijele rezultatima zato što su efikasnije, brže i dvosmjerne u smislu komunikacije. 90 posto glasača se nalaze tu.

Treba naglasiti da su ti isti glasači spremni da reaguju na zloupotrebu položaja. Mogu napisati loš komentar ili prenijeti prijateljima da se neki kandidat neodgovorno ponaša. Tako nastaje lančana reakcija.

Društvene mreže su živa materija koja je izuzetno dinamična i uvijek aktuelna. Potreba za ozbiljnim strateškim pristupom na mrežama je izuzetno značajna za stranke i njihove kandidate. Mislim da će glasači ovaj put mnogo oštrije reagovati na greške ove vlade nego na prethodne jer su ih oni izabrali, vjerovali im i dali im legitimitet. Dvije ili četri godine jako brzo prođu.

Podijelite:

Facebook X / Twitter WhatsApp Viber