Arnaut: BiH puna fašističkih naziva

Dva mjeseca sam istraživao ovu temu i bio sam zaprepašten koliko je problem velik i širok – cijela BiH, ne samo njeni najveći gradovi – pati od infestacije ovakvih naziva. Sada na adrese više od 150 općina i gradova idu pisma s tekstom usvojene inicijative...

Razgovarala: Iman Sporišević

Većina gradova u Bosni i Hercegovini ima barem nekoliko ulica koje su nazvane po nekim zločincima. Ova činjenica se, naravno, kosi sa svakodnevnim izjavama političara i zvaničnika koji tvrde kako se u našoj zemlji njeguju tekovine slobode, mira i tolerancije.

Neki od brojnih primjera

U sarajevskom naselju Koševo se nalazila ulica Fuada Midžića, koji je proglašen narodnim herojem Jugoslavije. Poginuo je pred kraj Drugog svjetskog rata braneći Gradsku Vijećnicu.

Dio ove ulice je preimenovan u ulicu Mustafe Busuladžića. Busuladžić je bio pisac, naučnik i član Mladih Muslimana. Podržavao je ideologiju Nezavisne Države Hrvatske. Zastupao je profašističke stavove i bio, podrazumijeva se, antisemitski nastrojen. U tekstu Trgovačko poslovanje i privređivanje u svjetlu islamskih vjerskih propisa iz 1944. godine je napisao:

„Kod nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena, sakrivanja i gomilanja robe, krijumčarenja i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca, bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova.“

U Mostaru je postojala ulica Alekse Šantića. Šantić je jedan od najpoznatijih bh. pjesnika. Napisao je Eminu, Što te nema?, I opet mi duša sve o tebi sanja...

Preimenovana je u ulicu Mile Budaka, koji je bio jedan od članova ustaškog pokreta i ministar u vladi NDH.

Konačno prihvaćena inicijativa

Međutim, dobra vijest je da će se situacija promijeniti.

Zastupnički dom državnog parlamenta je usvojio Inicijativu Damira Arnauta, zastupnika Naše stranke, o promjeni naziva ulica, škola, parkova, trgova i sl.

„Ovo je prva inicijativa ove vrste. Bilo je prije pokušaja koji su bili ograničeni na samo jedan grad, konkretno Mostar, ali ovo je prva inicijativa koja je objedinila, plus konkretno navela, i ustaškog zapovjednika Juru Francetića i četničkog vojvodu Dražu Mihailovića i SS oficira Sulejmana Pačariza.

I koja je pri tome ponudila rješenje, da se ti nazivi zamijene imenima Pravednika među narodima – ljudi koji su riskirali svoje živote da bi spasili sugrađane od smrti u Holokaustu. Možda je baš zato i uspjela“, rekao je Arnaut za politicki.ba.

Postavlja se pitanje da li će sve lokalne zajednice ispoštovati ono što je naređeno.

„Sekretar Predstavničkog doma me je jutros obavijestio da oni već pripremaju pisma prema svih 150+ općina u BiH, kojim će im dostaviti usvojenu Inicijativu. Takvo nešto je bez presedana u ovoj državi.

Ako te općine ne postupe prema istoj, u većini slučajeva će ići kontra svojih stranaka. Jer samo je HDZ bio protiv. Za su bili ne samo Naša stranka, već i SDP, Nezavisni blok, A-SDA, SNSD, SBB, SDA, DF, dio SDS-a, itd.

Ove stranke, same ili u kombinaciji jedna s drugom, čine vlast u više od 80 posto općina u BiH. Ako ne postupe po ovom stavu, ići će direktno kontra svojih nadređenih“, kazao je on.

Da li je BiH konačno krenula putem antifašizma?

„Krenula je BiH putem antifašizma još 27. jula 1941., na Dan ustanka naroda BiH protiv nacističke okupacije. Pa taj put potvrdila 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu. I nastavila tim putem idućih 50 godina, a potom s tog puta dijelom skrenula kroz davanje ovakvih naziva ulicama, školama i trgovima.

Haj'mo reći da se BiH usvajanjem ove Inicijative u potpunosti vraća na taj put. Bar se nadam. Vidjet ćemo“, izjavio je Arnaut.

Ipak, određeni broj građana i neke političke strukture se ne slažu sa mišljenjem da su prethodno nabrojani pojedinci fašisti. Duži niz godina se na sjednicama raspravljalo o ovoj temi. Neki, blago rečeno, srčano staju u njihovu odbranu.

„Ko god to brani, taj brani neodbranjivo. Pogotovo je to jasno nakon usvajanja ove Inicijative.

Na kraju, ko to može reći da je bolje da ulica i škola u Sarajevu nose ime po Mustafi Busuladžiću, apologeti nacizma i ustaškog režima, umjesto po Porodici Hardaga - Mustafi, Zejnebi, Izetu i Bahriji – koji su porodicu Kabilo spasili sigurne smrti u Holokaustu.

Ili da Mostar zaslužuje sramotu tako što zadržava ulicu Jure Francetića – zapovjedniku ustaške „Crne Legije“, umjesto da tu istu ulicu nazove po Franji i Lidiji Griner, koji su spasili malu Alisu Werdisheim, čiji su roditelji, brat blizanac i baka ubijeni u Holokaustu, iako su imali četvero svoje djece.

Da ne govorim o Banjoj Luci, u kojoj ulica nosi ime po četničkom krvniku Radetu Radiću koji je, da ironija bude veća, skupa sa ustašama vodio borbu protiv srpskog stanovništva, umjesto da je nazovu po Risti Ristiću, koji je spasio brojne komšije Jevreje od nacista i ustaša“, rekao je on.

Čitav prostor BiH je prekriven fašističkim nazivima

Javnost je, uglavnom iz medija, saznala o problematičnim nazivima u „bitnijim“ gradovima kao što su Sarajevo, Mostar i Bijeljina. Bitno je podsjetiti da je ovo problem i u manjim gradovima.

„Sve ovo je na internetu. Dva mjeseca sam istraživao ovu temu i bio sam zaprepašten koliko je problem velik i širok – cijela BiH, ne samo njeni najveći gradovi – pati od infestacije ovakvih naziva.

Glavna ulica u Kladnju nosi ime po Avdagi Hasiću, ustaškom pukovniku, čin odmah ispod generalskog.

U Čajniču je ulica nazvana po Pavlu Đurišiću, četničkom komandantu čiji su zločini dokumentovani jer se u pismu Draži Mihailoviću hvalio o pokoljima Bošnjaka u Čajniču, Foči, po jugoistočnoj Bosni i u Pljevljima.

U Grudama je ulica Rafela Bobana, također ustaškog pukovnika.

I ovo su samo neki primjeri.

Zbog toga je bilo bitno usvojiti inicijativu koja je sekretarijatu Predstavničkog doma, zadala pune ruke posla“, zaključio je Arnaut.