Zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona i delegat u Domu naroda Federacije BiH Arman Zalihić u razgovoru za N1 govori o ubrzanom usvajanju sporazuma o južnoj plinskoj interkonekciji, spornim upisima imovine Elektroprivrede BiH u Mostaru, ali i dubljim političkim odnosima koji, kako tvrdi, Mostar pretvaraju u prostor političkog potkusurivanja između Sarajeva i HDZ-a. Upozorava na dugogodišnje ustupke, zakašnjele reakcije i sve izraženiji raskol na političkoj sceni u Mostaru, uz poruku da bez jasne i jedinstvene politike prema tom gradu nema stabilnosti ni u Federaciji ni u državi.
Zašto je plinski sporazum odjednom usvojen: pritisak i izgubljene godine
Zalihić ističe da su zakon i sporazum o južnoj plinskoj interkonekciji od izuzetne važnosti za Bosnu i Hercegovinu, prije svega zbog potrebe smanjenja ovisnosti o ruskom plinu.
“Znamo da od 2028. godine više nećemo moći koristiti taj plin, ali osim toga jasno je da je i američki interes u Bosni i Hercegovini bio da se ovaj zakon provede i ovaj sporazum potpiše”, kaže Zalihić.
Dodaje da je upravo zbog toga postojao i određeni pritisak da se proces ubrza.
“Mislim da je dobro što se to sve ovako završilo i da više ne gubimo vrijeme, jer smo ga već izgubili dovoljno – od usvajanja prvog zakona, pa do situacije kada BH Gas nije imao kapacitete za realizaciju projekta, zbog čega smo morali ići u izmjene zakona i sada potpisivanje sporazuma”, navodi.
Ipak, upozorava da značajan dio posla tek predstoji kroz dodatne procedure i ugovore.
Sporna imovina Elektroprivrede: “Treći pokušaj i niz nepravilnosti”
Govoreći o zahtjevu Demokratske fronte za sjednicu Parlamenta Federacije BiH zbog upisa imovine Elektroprivrede BiH na Elektroprivredu HZHB, Zalihić kaže da očekuje otvaranje ove teme.
“Obje Elektroprivrede su u vlasništvu Federacije i red je da se o ovome razgovara u Parlamentu Federacije BiH”, poručuje.
Tvrdi da je proces upisa imovine obilježen nizom nepravilnosti.
“Elektroprivreda HZHB jeste podnosila zahtjeve i ranije, ali su dva puta zakonski odbijeni. Sada se čekao trenutak da šefica katastra ode u mirovinu i da se iz trećeg pokušaja izvrši upis”, kaže.
Navodi i "propuste":
- predmet radio angažirani saradnik, a ne državni službenik
- ješenje nije dostavljeno Elektroprivredi BiH
- prekršene procedure upravnog postupka
“Uvjeren sam da će, ako zakon bude važio, ta imovina biti vraćena Elektroprivredi BiH”, dodaje.
Mostar kao političko pitanje: “HDZ godinama ima jasan plan dominacije”
Zalihić smatra da aktuelna dešavanja u Mostaru nisu izolirani slučajevi, već dio dugoročne političke strategije HDZ-a.
“Politika HDZ-a nije od juče, oni imaju jasno zacrtane ciljeve političke dominacije u Mostaru i plan da to ostvare kroz 5, 10 ili 15 godina”, upozorava.
Ističe da su stranke poput SDA godinama ignorirale takve procese.
“Ukazivao sam SDA na pogubne poteze, ali su oni zajedno s HDZ-om donosili odluke koje danas dolaze na naplatu”, kaže, podsjećajući na odluke o upravljanju javnim preduzećima i kadrovskim imenovanjima.
Dodaje da je sadašnja reakcija možda zakašnjela, ali nužna.
“Nadam se da su se otrijeznili i da ćemo konačno povući crvene linije”, poručuje.
Raskol u Mostaru: Političko “otrežnjenje” ili prekasna reakcija
Komentirajući moguće pucanje koalicije u Mostaru, Zalihić kaže da se radi o posljedicama dugogodišnje politike ustupaka.
“Sada kada HDZ koristi mehanizme koje mu je SDA omogućila, vidi se koliko su te odluke bile pogubne”, navodi.
Ističe da je Mostar predugo bio talac političkih kompromisa bez jasnih principa.
“Moramo voditi državotvornu politiku i jasno reći gdje su granice”, dodaje.
Sarajevo ne razumije Mostar: “Moneta za potkusurivanje”
Jedna od ključnih poruka Zalihića odnosi se na odnos centralnih politika prema Mostaru.
“Sarajevo vrlo često ne razumije Mostar – govorim o politici, ne o građanima”, naglašava.
Tvrdi da HDZ na federalnom nivou koristi političku snagu za dobijanje ustupaka upravo u Mostaru.
“Vrlo često politika u Sarajevu daje ustupke HDZ-u u Mostaru da bi dobila nešto u Sarajevu, Zenici ili Tuzli. Mi postajemo moneta za potkusurivanje”, upozorava.
Dodaje da Mostar nije i ne smije biti ekskluzivna politička zona jedne stranke.
“Mostar je grad svih njegovih građana i dok svi ne budemo jednaki, neće biti stabilnosti ni u gradu ni u državi”, kaže.
Mostar kao ključ za stabilnost BiH: bez rješenja nema reformi
Zalihić naglašava da je Mostar mnogo više od lokalnog političkog pitanja.
“Mostar uvijek proizvodi političku refleksiju na Bosnu i Hercegovinu i bio je dio svih ključnih sporazuma – od Washingtona do Dejtona”, podsjeća.
Smatra da je iluzorno govoriti o reformama bez rješenja mostarskog pitanja.
“Deplasirano je očekivati izmjene izbornog zakona i ustava bez trajnog rješenja u Mostaru”, zaključuje.
Zašto je napustio SDP: “Podilaženje HDZ-u i politika Trojke”
Govoreći o razlozima napuštanja Socijaldemokratske partije (SDP) i prelaska u Demokratsku frontu (DF), Arman Zalihić ističe da je riječ o odluci koja nije bila ni laka ni brza, već rezultat dugotrajnog nezadovoljstva, kako unutarstranačkim odnosima, tako i političkim smjerom koji je SDP, posebno kroz djelovanje Trojke, zauzeo u vlasti.
“Nije lako napustiti stranku u kojoj sam proveo 15 godina, u koju sam ušao sa 18 godina i prošao sve nivoe, od Foruma mladih do Glavnog odbora. To nije bila odluka preko noći”, kaže Zalihić.
Ipak, naglašava da su politički razlozi presudili. Posebno ističe ono što naziva kontinuiranim podilaženjem HDZ-u, i to u momentima kada je SDP ranije upravo takve poteze kritikovao dok je bio u opoziciji.
“Kada govorimo konkretno, ne želim ostati na općim ocjenama. Imali smo situaciju da smo ranije insistirali da se kod izbora sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u parlamentu nađe lista kandidata, a ne samo jedno ime. Međutim, kada je Trojka preuzela vlast, promijenjena je kompletna postavka Komisije za izbor i imenovanje i pred parlament je došao samo jedan kandidat – Marin Vukoja”, navodi.
Zalihić podsjeća i na slučaj Zorana Krešića, koji je ranije bio predmet političkih kritika.
“Prozivali smo imenovanje Zorana Krešića u Upravni odbor BHRT-a, a onda je Trojka omogućila njegovo imenovanje u Federalnu televiziju. To su jasni primjeri promjene principa u odnosu na ono što smo ranije govorili”, ističe.
Kao dodatni primjer navodi i finansiranje projekta Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.
“Kritikovali smo ranije Vladu Fadila Novalića zbog izdvajanja dva miliona maraka za taj projekat, a onda Vlada predvođena SDP-om izdvaja milion i po maraka. To pokazuje kontinuitet politike koja ide u pravcu ustupaka HDZ-u”, kaže Zalihić.
Posebno se osvrnuo i na pitanje sigurnosnog sektora u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje je, kako podsjeća, ranije kritikovano da ministar i komesar policije dolaze iz istog konstitutivnog naroda.
“Tada smo govorili da to nije prihvatljivo i da treba osigurati balans. Međutim, danas imamo situaciju da se isti problemi ne rješavaju, iako su bili predmet oštrih kritika dok smo bili opozicija”, navodi.
Za Zalihića, svi ovi primjeri ukazuju na suštinski problem – diskrepanciju između ranijih stavova i kasnijeg političkog djelovanja.
“Ne možete jedno govoriti dok ste opozicija, a potpuno suprotno raditi kada dođete na vlast. To nije samo politički problem, to je problem kredibiliteta”, zaključuje.
Dodaje da je upravo takav pristup bio ključni razlog njegovog političkog razlaza sa SDP-om i približavanja Demokratskoj fronti, za koju smatra da u ovom trenutku jasnije artikulira stavove o državnim pitanjima, posebno kada je riječ o odnosima u Mostaru i prema politici HDZ-a.
