U strahu od Trumpa: Island želi ući u EU

Redakcija Mostar

Geopolitičke tenzije i pritisci iz Vašingtona ubrzali odluku o mogućem povratku u pristupni proces


Island razmatra održavanje referenduma o obnovi pregovora o članstvu u Evropskoj uniji već u augustu, navode dva izvora upoznata sa pripremama za eventualni nastavak pristupnog procesa.

Vladajuća koalicija u Rejkjaviku ranije je obećala da će do 2027. godine organizovati glasanje o ponovnom pokretanju pregovora, koji su zamrznuti 2013. godine. Međutim, dinamika je ubrzana u trenutku geopolitičkih previranja, nakon odluke Vašingtona da uvede carine Islandu, kao i prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda.

Islandski parlament bi, prema navodima izvora, u narednim sedmicama trebalo da objavi datum referenduma. U međuvremenu su intenzivirane posjete evropskih zvaničnika Islandu, kao i islandske delegacije Briselu. Ako birači podrže obnovu pregovora, Island bi mogao postati član Unije prije drugih kandidatskih zemalja.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Briselu sastala sa islandskom ministarkom spoljnih poslova Torgerdur Katrin Gunarsdotir, izjavila je da se debata o proširenju mijenja.

„Razgovor o proširenju se mijenja. Sve više je riječ o bezbjednosti, o pripadnosti i o očuvanju naše sposobnosti da djelujemo u svijetu suprotstavljenih sfera uticaja. To se tiče svih Evropljana“, poručila je Kosova.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sastala se prošlog mjeseca u Briselu sa islandskom premijerkom Kristunom Frostadotir i ocijenila da partnerstvo sa Islandom „nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“. Fon der Lajenova je Island posjetila i prošlog ljeta, a sa Frostadotirovom se susrela i tokom sastanka Nordijskog savjeta u Stokholmu.

Iako su razgovori o produbljivanju odnosa počeli i prije povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, pojačane izjave iz Sjedinjenih Država dodatno su ubrzale proces. Među njima je i izjava Bilija Longa, kandidata za američkog ambasadora na Islandu, koji je u šali rekao da bi Island mogao postati 52. američka savezna država.

Jedan evropski zvaničnik naveo je da je pominjanje Islanda u govoru Donalda Trumpa na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu „sigurno usmjerilo pažnju“, dodajući da takve poruke mogu biti uznemirujuće za malu državu.

Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, u jeku finansijske krize tokom koje su propale tri najveće komercijalne banke u zemlji. Pregovori su zamrznuti u decembru 2013. godine, a u martu 2015. Rejkjavik je zatražio da se više ne smatra kandidatom za članstvo.

Od tada su se geopolitičke okolnosti značajno promijenile. Island ima strateški položaj u sjevernom Atlantiku, nema sopstvenu vojsku i bezbjednost zasniva na članstvu u NATO-u i bilateralnom sporazumu o odbrani sa Sjedinjenim Državama iz 1951. godine.

Rastuće bezbjednosne brige, ali i ekonomske koristi članstva, doprinijele su promjeni javnog mnjenja, a istraživanja pokazuju rast podrške ulasku u EU.

Ipak, put ka članstvu nije bez prepreka. Bivši predsjednik Islanda Gudni Tjorlacius Johaneson upozorio je da bi proces mogao naići na političke prepreke, posebno u vezi sa ribolovnim pravima, koja su i ranije bila ključna tačka sporenja.

Tokom prethodnih pregovora postojale su tenzije sa Ujedinjenim Kraljevstvom zbog kvota za izlov skuše, u sporu poznatom kao „Rat oko skuše“, a EU je tada prijetila trgovinskim sankcijama Islandu. Međutim, nakon Bregzita, pitanje ribolova moglo bi biti manje opterećujuće.

Prije zamrzavanja pregovora 2013. godine Island je zatvorio 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Kao članica Evropskog ekonomskog prostora i šengenske zone, zemlja već primjenjuje značajan dio evropskog zakonodavstva.

Prema riječima jednog evropskog zvaničnika, tehnički gledano, zatvaranje preostalih poglavlja moglo bi trajati i oko godinu dana, ali drugi izvori upozoravaju da bi takav rok bio preambiciozan.

Za konačno pristupanje Uniji, Island bi morao organizovati još jedan referendum nakon završetka pregovora. Ishod bi u velikoj mjeri zavisio od geopolitičke situacije, s obzirom na to da je Island među zemljama sa najvišim BDP-om po glavi stanovnika u svijetu, pa su bezbjednosni razlozi trenutno snažniji motiv od ekonomskih.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.