Italija, Bugarska i Malta stale su uz Belgiju u nastojanju da se pronađu alternativni modeli finansijske pomoći Ukrajini, čime je doveden u pitanje plan Evropske unije da već na narednom samitu postigne dogovor o tzv. „reparacijskom zajmu“ u vrijednosti od 210 milijardi eura, koji bi se temeljio na zamrznutim ruskim državnim sredstvima.
U zajedničkoj deklaraciji, u koju je imao uvid Euractiv, ove četiri države navele su da podržavaju prijedlog Evropske komisije o neograničenom zamrzavanju suverenih sredstava Rusije u EU, ali su istovremeno upozorile da takav potez ne bi smio unaprijed odrediti način na koji bi se ta sredstva eventualno koristila za podršku Ukrajini. Komisija je predložila trajnu imobilizaciju imovine kako bi se izbjegla potreba da se svakih šest mjeseci traži saglasnost svih članica, uključujući Mađarsku, za produženje sankcija.
Četiri zemlje pozvale su Komisiju i Vijeće EU da nastave razmatrati druga rješenja, u skladu s evropskim i međunarodnim pravom, koja bi nosila manje pravnih i finansijskih rizika. Kao moguće opcije navode se zajam kroz posebni EU mehanizam ili privremena „mostna“ rješenja, kako bi se osigurao kontinuitet finansijske podrške Ukrajini.
Belgijski premijer Bart De Wever već duže vrijeme kritizira planirani zajam, nazivajući ga pravno i finansijski problematičnim. Upravo Belgija, u kojoj se nalazi klirinška kuća Euroclear, drži najveći dio zamrznute ruske imovine, što dodatno pojačava zabrinutost zbog mogućih posljedica.
