Visoki zvaničnici Evropske komisije izuzetno rijetko bivaju smijenjeni, ali se upravo to dogodilo ove sedmice. Evropska komisija je u četvrtak donijela odluku o razrješenju Henrika Hololeija, dugogodišnjeg službenika EU, čime je okončan proces koji je trajao gotovo tri godine, piše Politico.eu.
Hololei, estonski diplomata i birokrata koji je gotovo 22 godine proveo u institucijama Evropske unije, našao se u središtu istrage zbog navoda da je primao skupe poklone koji su izazvali sumnju u sukob interesa. „Nakon skoro 22 godine u Komisiji, očigledno sam razočaran“, rekao je Hololei za Politico.eu svega nekoliko sati nakon što je obaviješten o odluci. „Ali drago mi je da je ovaj dugi proces konačno priveden kraju.“
Dok su politički imenovani komesari Evropske unije u prošlosti znali podnijeti ostavke, smjena ovako visokorangiranog karijernog službenika gotovo da nema presedana. Dva visoka zvaničnika Komisije, upoznata s njenim unutrašnjim funkcionisanjem, navela su da se ne sjećaju sličnog slučaja u prethodnim decenijama.
Proces protiv Hololeija započeo je 2023. godine, kada je Politico prvi objavio da je tadašnji najviši zvaničnik EU za saobraćaj prihvatio besplatne letove od Katara, u vrijeme dok je pregovarao o sporazumu o vazdušnom saobraćaju između EU i te zaljevske države, koji je bio povoljan za katarsku aviokompaniju. Objavljivanje ovih informacija uslijedilo je ubrzo nakon afere Qatargate u Evropskom parlamentu, što je dodatno pojačalo pritisak javnosti i organizacija za transparentnost da se pooštri nadzor nad etikom u institucijama EU.
Hololei je u roku od mjesec dana podnio ostavku na funkciju generalnog direktora za saobraćaj, ali je ostao zaposlen u Evropskoj komisiji, preuzevši ulogu specijalnog savjetnika u sektoru za međunarodna partnerstva. Godinu kasnije, francuski list Libération objavio je dodatne optužbe, uključujući navode da je Hololei razmjenjivao povjerljive informacije o katarskom sporazumu u zamjenu za poklone, među kojima su bili i boravci u luksuznom hotelu u Dohi. Nakon toga, slučaj je preuzeo Evropski ured za borbu protiv prevara (OLAF), što je dovelo do interne istrage Evropske komisije.
