Prema pravilima NATO-a, generalni sekretar mora biti odlučen "konsenzusom", što znači da Rutte još uvijek mora dobiti podršku svih preostalih zemalja.
Holandski premijer Mark Rutte osigurao je podršku dvije trećine zemalja NATO-a da predvodi vojnu alijansu kasnije ove godine, izjavila su dva visoka zvaničnika za Politico.eu.
"Nakon vrlo intenzivnih rundi razgovora među saveznicima, sada smo na tački gdje je više od 20 saveznika iz NATO-a spremno podržatii premijera Ruttea kao sljedećeg generalnog sekretara", rekao je zvaničnik NATO-a, koji je dobio anonimnost da razgovara o osjetljivim unutrašnjim temama.
Rutte, koji vodi kampanju za taj posao od novembra, jedino je ime koje je iznijela 31 vlada članica alijanse, rekli su zvaničnici.
Prema pravilima NATO-a, generalni sekretar mora biti odlučen "konsenzusom", što znači da Rutte još uvijek mora dobiti podršku svih preostalih zemalja.
Zvaničnik je rekao da razgovori "nisu konačni", ali je dodao: "Postoji sve veći zamah iza njegove kandidature".
Raste pritisak na članice NATO-a da odobre Ruttea prije samita lidera u Vašingtonu u julu. On bi zamijenio Jensa Stoltenberga, koji je na čelu NATO-a od 2014. godine.
Američka ambasadorica pri NATO- u Julianne Smith rekla je prošle sedmice da bi saveznici trebali imati za cilj "završetak procesa selekcije vjerovatno u prvom tromjesečju ove kalendarske godine".
Drugi visoki zvaničnik NATO-a potvrdio je broj zemalja koje još uvijek trebaju podržati Ruttea, rekavši da se oko 10 još uvijek uzdržava od glasanja za.
"Nastavit ćemo slušati njihova pitanja i zabrinutosti", rekao je prvi zvaničnik. "I podstičemo ... holandsku misiju pri NATO-u da odgovori na ta pitanja".
Zemlje koče svoju podršku iz različitih razloga.
Turska je zahtijevala da Rutte ne favorizira zemlje EU u alijansi, navodi Bloomberg. Mađarska, u međuvremenu, ima dugogodišnje nesuglasice s Rutteom zbog njegove oštre kritike demokratskog nazadovanja zemlje.
Ostaje nejasno podržavaju li baltičke zemlje Ruttea, s obzirom na njihovo insistiranje na većoj političkoj podršci putu Ukrajine ka pridruživanju NATO-u.
Estonska premijerka Kaja Kallas izrazila je interes za čelnu poziciju NATO-a tokom događaja čiji je domaćin bio Politico u novembru. Ali zvaničnici NATO-a kažu da ona nije uključena jer se nije izjasnila o svojoj kandidaturi. Isto vrijedi i za ministra vanjskih poslova Latvije Krišjanisa Kariņša, koji je prošle godine obavio mini medijsku turneju kako bi testirao ideju.
