Raskol u vrhu francuske ekstremne desnice: Posvađali se oko Putina

Podjela unutar Nacionalnog okupljanja prijeti stabilnosti francuske i evropske sigurnosti.

Francuska krajnja desnica, Nacionalno okupljanje (Rassemblement National), na putu je da sljedeće godine osvoji predsjedništvo, ali unutar stranke vlada duboka podjela oko odnosa prema Kremlju. Nekada pro-ruska stranka morala je ublažiti retoriku nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, a lideri su više puta kritikovali rat Vladimira Putina. Ipak, ideološka borba u stranci nije prestala.

Kako piše portal Politico.eu, tradicionalistički “stari gard” stranke koji i dalje prati narative Kremlja sada je u sukobu sa mlađom generacijom predvođenom Jordanom Bardellom, koja otvorenije podržava Ukrajinu. Ova unutarnja borba ima velike implikacije za Francusku i sigurnost cijele Evrope, s obzirom na to da je Francuska nuklearna sila i ključni član NATO-a koji aktivno radi na postratnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.

Prema izvorima Politico.eu, stranka je podijeljena u tri glavne frakcije: tradicionalnu pro-rusku koju predvodi MEP Thierry Mariani, pro-ukrajinsku frakciju bližu Bardelli i veliku grupu koja je formalno pro-ruska, ali iz političkih razloga suzdržana od otvorenog iskazivanja stava. Bardella trenutno prednjači u anketama za predsjedničkog kandidata stranke, dok Marine Le Pen, ukoliko dobije žalbu na presudu za pronevjeru, gotovo sigurno može biti ponovo kandidatkinja za Elizejsku palatu.

Bardella je, u pokušaju rebrandiranja stranke, snažno kritikovao rusku agresiju i naglašavao potrebu za podrškom Ukrajini, ali njegova podrška ima jasna ograničenja. Protivi se slanju dalekometnih raketa u Kijev i upućivanju francuskih trupa u postratnu Ukrajinu bez mandata UN-a. Marine Le Pen, pak, dolazi iz “gaullističke” tradicije i otvoreno kritikuje NATO, uključujući ideju izlaska iz integrisanog zapovjedništva, te još uvijek nosi kontroverzu oko milionskog kredita stranke iz 2014. povezanim s Moskvom.

Kako navodi Politico.eu, unutar Nacionalnog okupljanja postoji i starija generacija koja i dalje zagovara pro-Kremljinsku politiku. Mariani je posjetio Krim nakon ruske aneksije i tvrdio da su, nakon invazije, i Ukrajina i Francuska “izazvale rat”. On i dalje pojavljuje se u ruskim medijima i daje izjave koje impliciraju da sukob odgovara interesima Macrona i Zelenskog.

Stranački zvaničnici bliski Bardelli, uključujući Pierre-Romain Thionneta, naglašavaju da stariji pro-ruski stavovi ne odražavaju cijelu stranku i da je Bardella najdalje otišao u promjeni tona jer ne posjeduje isto pro-rusko okruženje kao Le Pen. Ipak, Olivier Schmitt iz Kraljevske danske vojne škole upozorava da je ova promjena prvenstveno taktička i da je neizvjesno koliko će trajati, jer pro-Kremljinske mreže unutar stranke ostaju snažne.

Na polju obrane, Nacionalno okupljanje je u posljednje vrijeme podržalo povećanje francuskih vojnih izdataka, dijelom kao odgovor na rusku prijetnju i mogućnost sukoba visokog intenziteta između NATO-a i Rusije. Thionnet naglašava da stranka ne prihvata prikazivanje potencijalnog sukoba kao neizbježnog, nego da se radi o pripremi kako bi se isti izbjegao.

Međutim, ni najpro-ukrajinskoj frakciji stranke ne pada na pamet da Moskvu kvalifikuje kao “egzistencijalnu prijetnju” za Francusku, dok Mariani ostaje dosljedan svojim tvrdim stavovima prema Rusiji i javno zagovara nezavisnu poziciju stranke od NATO-a i evropskih struktura. Patrice Hubert, bivši ključni čovjek stranke u Moskvi tokom 2010-ih, imenovan je prošle jeseni za generalnog direktora stranke, čime se stari gard i dalje održava u vrhu.

Politički analitičari ocjenjuju da, iako Bardella želi prikazati stranku kao ozbiljnijeg i pro-Zapadnog igrača, stari pro-Kremljinski krugovi unutar Nacionalnog okupljanja ostaju utjecajni, što čini buduću vanjsku politiku Francuske pod ovom strankom nepredvidivom i potencijalno destabilizirajućom za NATO i Evropu.

U posljednjih nekoliko mjeseci, dok rat u Ukrajini traje, stranka je pokušala se predstaviti kao promoter mira, ali je jasno da svaki potez prema Moskvi mora biti pažljivo odmjeren. Marine Le Pen je više puta isticala da bi francuske trupe u postratnoj Ukrajini mogle učestvovati jedino pod UN-ovim mandatom, dok bi u NATO kontekstu to bila neprihvatljiva provokacija prema Rusiji.

U međuvremenu, članovi Nacionalnog okupljanja često optužuju predsjednika Emmanuela Macrona za “ratobornost” i za korištenje sukoba u Ukrajini kako bi skrenuo pažnju sa domaćih problema. Le Pen je u nedavnom govoru o vojnim izdatcima Francuske gotovo uopće ne spomenula Rusiju, već je kritizirala Evropsku komisiju za navodno nastojanje da preuzme kontrolu nad nacionalnom odbranom.

“Sa ovim govorom vidjeli smo da je glavni neprijatelj Le Penove Evropa, a ne Rusija,” komentirao je jedan visoki francuski vojni zvaničnik, prenosi Politico.eu.