Pred samit Trump - Putin: EU pripremaju zajedničku izjavu

politicki.ba

Ostaje pitanje hoće li Mađarska, koja često ne podržava zajedničke stavove EU o Ukrajini, pristati na ovaj tekst.

Lideri Evropske unije rade na usaglašavanju zajedničke izjave kojom će naglasiti podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine i potrebu da Kijev bude uključen u sve pregovore o svojoj budućnosti, uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Aljasci.

Nacrt izjave, koji ima sedam tačaka, a u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, trenutno kruži među državama članicama EU prije online sastanka ministara vanjskih poslova bloka zakazanog za 11. august. Sastanak je dogovoren tokom vikenda kako bi se uporedile informacije i usaglasile pozicije nakon što se američki izaslanik Steve Witkoff sastao s Putinom prošle sedmice, a potom je američki potpredsjednik JD Vance o tome izvijestio više evropskih lidera i zvaničnika tokom posjete Engleskoj.

Više evropskih diplomata s kojima je RFE/RL razgovarao navodi da postoji konfuzija oko toga o čemu je tačno bilo riječi na sastanku Witkoff–Putin 6. augusta, uključujući moguće teritorijalne razmjene i spremnost Moskve da prihvati prekid vatre.

Nacrt izjave navodi da države EU „pozdravljaju napore predsjednika Trumpa ka okončanju ruske agresije na Ukrajinu i postizanju pravednog i trajnog mira i sigurnosti za Ukrajinu“. Dodaje se, međutim, da takav mir „mora poštovati međunarodno pravo, uključujući principe nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom“.

Tekst je sličan izjavi koju je tokom vikenda potpisala manja grupa evropskih lidera, a cilj je, prema riječima zvaničnika EU, da ostatak članica podrži zajedničke principe koji će Kijevu pružiti diplomatsku podršku. Još uvijek nije poznato hoće li ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovati sastanku u Aljasci, ali dokument naglašava da se „put ka miru u Ukrajini ne može odlučivati bez Ukrajine“.

Ostaje pitanje hoće li Mađarska, koja često ne podržava zajedničke stavove EU o Ukrajini, pristati na ovaj tekst. Nedavni zaključci samita EU o toj temi objavljeni su kao „EU-26“ bez podrške Budimpešte, iako je Mađarska u julu pristala na novo proširenje sankcija protiv Kremlja.

Nacrt izjave takođe naglašava da će EU „nastaviti održavati i uvoditi restriktivne mjere protiv Ruske Federacije“, što ukazuje da blok još nije spreman na razgovore o ublažavanju sankcija Moskvi — temi koja se, prema navodima, pojavila tokom susreta Witkoff–Putin. Za ukidanje sankcija potrebna je jednoglasna odluka svih članica, a paket mjera na snazi biće ponovo na razmatranju u januaru 2026. godine.

Evropske zemlje, kao ni EU u cjelini, do sada nisu uspjele osigurati učešće za pregovaračkim stolom na eventualnim razgovorima između Kijeva, Washingtona i Moskve.

Ranije ove godine francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer predložili su formiranje „snaga za uvjeravanje“ od do 20.000 evropskih vojnika na zapadu Ukrajine, odmah nakon eventualnog prekida vatre između Kijeva i Moskve. Iako su urađeni početni planovi, jedan evropski diplomata blizak razgovorima navodi da je plan „uveliko zamrznut“, posebno jer nije postignuta podrška Sjedinjenih Država za vojnu logistiku potrebnu za takvu misiju.

Nacrt izjave, bez konkretizacije, izražava spremnost EU da „dalje doprinese sigurnosnim garancijama na osnovu svojih nadležnosti i kapaciteta“. Dodaje se i da će „Evropska unija, u koordinaciji sa SAD-om i drugim istomišljenicima, nastaviti pružati političku, finansijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku podršku Ukrajini dok Ukrajina ostvaruje svoje inherentno pravo na samoodbranu“.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.