Praznici pune korpe, ali prazne džepove: Građani BiH troše više i sve češće na kredit

Redakcija Mostar

Podaci Agencije za statistiku BiH potvrđuju da praznični mjeseci donose rast maloprodaje. U decembru 2025. godine ukupan promet u trgovini na malo porastao je za 4,3 posto u odnosu na novembar iste godine.

Tokom prazničnih perioda raste potrošnja na hranu posebno na meso, kolače, pića i tradicionalne specijalitete. Građani, prema riječima sagovornika, često kupuju više nego inače, nerijetko i uz dodatno zaduživanje. Pokloni za djecu i bližnje ostaju važan dio budžeta, ali se sve češće biraju praktični i povoljniji darovi. Dio novca izdvaja se i za ukrase i sitnice koje stvaraju prazničnu atmosferu.

Podaci Agencije za statistiku BiH potvrđuju da praznični mjeseci donose rast maloprodaje. U decembru 2025. godine ukupan promet u trgovini na malo porastao je za 4,3 posto u odnosu na novembar iste godine.

Rast je zabilježen u trgovini prehrambenim proizvodima (2,7 posto), ali i neprehrambenim proizvodima (3,4 posto). U poređenju s baznom 2021. godinom, nominalni rast prometa iznosio je 56,5 posto, dok je realni rast bio 48,4 posto.

Predsjednica Udruženja potrošača „Potrošač“ iz Kaknja Ferida Kulović smatra da građani BiH tokom praznika pokazuju, kako kaže, „lijepe potrošačke navike“.

Naši ljudi imaju veliko srce. Vole obradovati najmilije i sve što uspiju uštedjeti tokom godine često ostave za praznike. U tom periodu prodavnice su pune, koriste se akcije i povoljne ponude“, ističe Kulović.

S druge strane, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Futura“ iz Mostara Marin Bago upozorava da obim potrošnje zavisi od finansijske situacije pojedinca.

Dva prosječna primanja u BiH ne mogu pokriti potrošačku korpu. Ako neko jedva podmiruje osnovne troškove, teško može izdvojiti više za praznike. Kada kupimo nešto bolje ili skuplje, to znači da se dodatno zadužujemo ili se odričemo nečeg drugog“, naglašava Bago.

Prema njegovim riječima, kod nas je gotovo pravilo da se nešto žrtvuje kako bi se priuštilo nešto kvalitetnije – bilo da je riječ o hrani, odjeći ili poklonima.

Na pojačanu kupovinu ukazuje i Mersiha Beširović iz Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH. Kako kaže, građani su „navikli da žive na kredit“.

Za razliku od zapadne Evrope, kod nas se krediti uzimaju i za osnovne životne potrebe. Pretpraznična kupovina često je kupovina na kredit, što dodatno opterećuje kućne budžete, ali i radnike u trgovini“, navodi Beširović.

Potrošnja raste i tokom godišnjih odmora, posebno u periodima kada u BiH dolaze građani koji žive i rade u inozemstvu. Dolazak dijaspore donosi veći promet u trgovinama, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima.

Sagovornici se slažu da tradicija i društvena očekivanja imaju snažan utjecaj na potrošnju. Građani žele bogatu trpezu i dostojanstven odmor, čak i kada to znači dodatno opterećenje budžeta i odricanje u drugim segmentima.

Praznici, tako, u Bosni i Hercegovini donose više osmijeha, ali i više rata kredita.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.