Njemačka Americi ne vjeruje

Njemačka planira značajno proširiti ovlasti svoje vanjske obavještajne službe BND kao dio priprema za moguće promjene u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u slučaju smanjenja ili potpunog prekida razmjene obavještajnih podataka. Zabrinutost evropskih političkih lidera dodatno je porasla zbog mogućnosti da bi američki predsjednik Donald Trump mogao ograničiti dijeljenje sigurnosnih informacija sa evropskim saveznicima ili tu zavisnost koristiti kao politički pritisak.

Prema procjenama njemačkih zvaničnika, paralelno s jačanjem vojske mora doći i do jačanja obavještajnog sistema. 

Predstavnici njemačkog parlamenta Bundestag upozoravaju da Berlin želi zadržati blisku saradnju s Amerikom, ali da mora biti spreman i na scenarij u kojem bi vlasti u Vašingtonu odlučile djelovati bez koordinacije sa evropskim partnerima. Njemački zvaničnici smatraju da sadašnji nivo zavisnosti od američkih obavještajnih podataka predstavlja dugoročni sigurnosni rizik.

Kancelar Friedrich Merz zagovara proširenje nadležnosti BND-a, uključujući mogućnost izvođenja sabotažnih operacija, ofanzivnih cyber aktivnosti i agresivnijih obavještajnih operacija u inostranstvu. 

Reforma se u političkim krugovima poredi s konceptom „Zeitenwende“, historijskog zaokreta koji je nakon ruske invazije na Ukrajinu najavio bivši kancelar Olaf Scholz, kada je Njemačka pokrenula masovna ulaganja u modernizaciju oružanih snaga.

BND je osnovan 1956. godine uz stroga zakonska ograničenja, dijelom kako bi se spriječila zloupotreba kakvu su u prošlosti provodile nacističke strukture poput Gestapo i SS. Dodatna ograničenja uvedena su i zbog naslijeđa istočnonjemačke tajne policije Stasi, posebno u oblasti zaštite ličnih podataka. Zbog takvog pravnog okvira, njemačke obavještajne službe često mogu samo prikupljati i analizirati informacije, ali ne i direktno djelovati kako bi spriječile prijetnje.

Njemačka se godinama snažno oslanjala na američke obavještajne operacije kako bi spriječila potencijalne napade. Američke službe, između ostalog, dostavljale su upozorenja o planovima napada na rukovodstvo njemačke vojne kompanije Rheinmetall, kao i o planovima napada na izraelsku ambasadu u Berlinu. Prema dostupnim procjenama, relativno mali dio upozorenja o terorističkim prijetnjama dolazi direktno iz njemačkih obavještajnih izvora.

Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul upozorio je da bi bez američke obavještajne podrške sigurnosni sistem Njemačke bio ozbiljno oslabljen. Njemačke vlasti dodatno su uznemirene nakon što su Sjedinjene Američke Države privremeno obustavile razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom tokom pregovora sa Rusijom, što je pokazalo koliko takva zavisnost može biti politički osjetljiva.

Vlada Friedricha Merza već je povećala budžet BND-a za oko 26 posto, na približno 1,51 milijardu eura, a planira i ublažavanje pojedinih pravila zaštite podataka kako bi se omogućilo korištenje umjetne inteligencije i tehnologije prepoznavanja lica. Reformski paket mogao bi se naći pred parlamentom tokom jeseni, uz zadržavanje određenih mehanizama političkog nadzora nad radom obavještajne službe.