NATO sprema veliku pomoć Ukrajini: Nisu svi saveznici oduševljeni

politicki.ba

Pokretač je ono što se događa u Vašingtonu, gdje je zakon o vojnoj pomoći od 60 milijardi dolara zaustavljen u Kongresu zahvaljujući otporu nekih poslanika iz Republikanske stranke i njihovog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa.

Šef NATO-a Jens Stoltenberg želi revoluciju u načinu na koji alijansa finansira i naoružava Ukrajinu, ali je njegov plan u srijedu izazvao mješovitu reakciju ministara vanjskih poslova NATO-a.

Ideja generalnog sekretara je da se iz vojne pomoći Ukrajini izvuče politika i neizvjesnost tako što će se uspostaviti petogodišnji fond od 100 milijardi eura i da Alijansa preuzme veću težinu u organizaciji naoružanja za Kijev.

"Moramo osigurati pouzdanu i predvidljivu sigurnosnu pomoć Ukrajini na dugi rok", rekao je Stoltenberg uoči sastanka, "tako da se manje oslanjamo na dobrovoljne priloge, a više na obaveze u NATO-u. Manje na kratkoročne ponude, a više na godine obećanja".

Pokretač je ono što se događa u Vašingtonu, gdje je zakon o vojnoj pomoći od 60 milijardi dolara zaustavljen u Kongresu zahvaljujući otporu nekih poslanika iz Republikanske stranke i njihovog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa.

Iako je Stoltenberg izbjegavao spominjati Trumpa po imenu, jasno je stavio do znanja da je situacija u Vašingtonu zabrinjavajuća.

"Svaki dan kašnjenja odluke Sjedinjenih Država u pružanju veće podrške Ukrajini ima posljedice na bojnom polju", rekao je on, dodajući da je Rusija sada u stanju "nadmašiti" Ukrajinu.

Plan generalnog sekretara bi promijenio trenutnu ulogu NATO-a. Većina od 32 članice alijanse isporučuju vojnu pomoć i gotovinu Ukrajini kroz format Ramstein predvođen SAD-om, koji organizira slanje oružja za Ukrajinu.

Ako bi NATO preuzeo kontrolu nad tim tijelom, to bi značilo da alijansa izlazi iz okvira svoje prethodne uloge i fokusira se samo na nesmrtonosne zalihe Ukrajine. Portal Politico.com je prvi izvijestio o prijedlogu ranije ove sedmice.

"Jača uloga NATO-a u koordinaciji i pružanju podrške je način da se ovaj rat okonča na način tako da Ukrajina prevladava", rekao je Stoltenberg.

Cilj je da se pomoć Ukrajini učini manje zavisnom od nacionalne politike, omogućavajući joj da planira dugoročno.

Jedan od prijedloga je da članice NATO-a daju doprinos u fond od 100 milijardi eura prema veličini svoje ekonomije. To bi smanjilo ukupni udio koji plaćaju SAD i također potkopali argument koji koristi Trump da evropski saveznici ne nose svoj dio tereta.

Stoltenberg je umanjio strahove da bi veća uloga NATO-a oslabila američko prisustvo – ističući dvostruku ulogu koju ima Christopher Cavoli, komandant američke komande u Evropi i vrhovni komandant savezničkih snaga za Evropu.

"General Cavoli je američki komandant u Evropi, ali je i komandant NATO-a u Evropi", rekao je Stoltenberg. "I naravno, mislim da general Cavoli koordinira sa generalom Cavolijem - to je isti čovjek".

Ali za tako radikalnu promjenu politike NATO-a potrebno je odobrenje svih članica.

Iako je portparol NATO-a Farah Dakhlallah rekla da su se ministri "složili da krenu naprijed u planiranju veće uloge NATO-a u koordinaciji pomoći Ukrajini", razgovori će se vjerovatno nastaviti do julskog samita u Vašingtonu.

Prvobitna reakcija u srijedu bila je pomiješana od strane ministara koji su se okupili u Briselu kako bi u četvrtak proslavili 75. godišnjicu saveza.

"Podržavamo napore generalnog sekretara NATO-a za Ukrajinu u okviru Sjevernoatlantske alijanse", rekao je poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski.

Turska je također opisana da se slaže s tom idejom, rekao je zvaničnik NATO-a informiran o tom pitanju.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da je neophodno stvoriti "pouzdane, dugoročne strukture" za pomoć Ukrajini.

Ali postoje i sumnje.

Nakon prezentacije, pojedini ministri su prevrtali očima na brojku od 100 milijardi eura, pitajući se otkud ona, rekao je diplomata pod uslovom da ostane anoniman.

Hadja Lahbib, belgijska ministrica vanjskih poslova, upozorila je: "Opasno je davati obećanja koja ne možemo ispuniti".

Neke zapadnoevropske zemlje zabrinute su da bi davanje NATO-u toliko novca i moći ugrozilo napore da Evropska unija igra veću ulogu u odbrani.

Prijedlog NATO-a također je izazvao mnoga pitanja o detaljima. Ključno pitanje je da li se finansijski cilj sastoji od svježeg novca ili se sastoji samo od postojećih programa koje saveznici pojedinačno šalju Ukrajini.

Diplomate su upozorile da je rasprava o finansiranju još u vrlo ranoj fazi, ukazujući na Stoltenbergovo odbijanje da javno prizna iznos uključen u njegov prijedlog.

"Pozdravljamo inicijativu i moramo vidjeti praktičnost i detalje", rekao je Jan Lipavsky, češki ministar vanjskih poslova. 

Španski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares pak kaže: "Moramo izračunati koliko je Ukrajini potrebno da zadrži svoju demokratiju, suverenitet i teritorijalni integritet. A kada budemo imali taj iznos, moramo odlučiti kako ga možemo dobiti".



Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.