Magyar okuplja biznismene za svoju vladu

Redakcija Mostar

Opozicija traži menadžere koji bi razgradili Orbanovu mrežu u državnim institucijama.


Mađarski opozicioni lider Peter Magyar počeo je okupljati tim potencijalnih ministara iz poslovnog sektora uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 12. april, računajući da bi upravo menadžeri i ljudi iz korporativnog svijeta mogli pomoći u razgradnji političke i institucionalne mreže koju je tokom godina izgradio premijer Viktor Orban.

Prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, Magyar ima prednost od oko deset procentnih poena u odnosu na Orbanovu stranku Fidesz. Ipak, i u slučaju izborne pobjede, nova vlast bi se suočila sa ozbiljnim izazovima jer je uticaj sadašnje vlasti duboko ukorijenjen u pravosuđu, medijima i državnim kompanijama.

Magyarova stranka Tisza najavljuje „pravu promjenu režima“, tvrdeći da je javni život u zemlji pod snažnim uticajem mreže političkih i poslovnih veza bliskih vlasti.

Zoltán Tarr, drugi čovjek stranke, rekao je da je prioritet pronaći „dobre menadžere“ koji bi mogli provesti reforme. Prema njegovim riječima, jedan od razloga za izbor ljudi iz poslovnog sektora jeste i to što nemaju političko „opterećenje“ iz prethodnih vlada.

„Uglavnom tražimo ljude iz poslovnog svijeta jer imamo određena pravila. Ne možemo raditi sa osobama koje imaju određeni politički teret iz ranijih vlada“, rekao je Tarr u intervjuu.

On je dodao da će za ponovni pristup zamrznutim fondovima Evropske unije biti potreban pragmatičan odnos prema Briselu, koji će zahtijevati iskustvo u pregovorima i upravljanju kakvo imaju rukovodioci velikih kompanija.

Do sada je potvrđeno pet imena za mogući sastav vlade, pored samog Magyara koji bi bio premijer. Anita Orbán, koja je do januara bila direktorica za javne poslove u kompaniji Vodafone i predsjednica upravnog odbora češke hemijske kompanije Draslovka, predložena je za ministricu vanjskih poslova. Ranije je radila i u mađarskom ministarstvu vanjskih poslova.

Za resor energetike predložen je István Kapitány, visoki izvršni direktor u kompaniji Shell. Za fiskalnu politiku i budžet planiran je András Kármán, menadžer u bankarskoj grupi Erste. Kandidat za ministra poljoprivrede je Szabolcs Bóna, preduzetnik iz sektora stočarstva, dok bi ministar zdravlja mogao postati ortopedski hirurg Zsolt Hegedus.

Opozicija tvrdi da će jedan od najvećih izazova biti razbijanje složenih vlasničkih i upravljačkih struktura kroz koje je, prema njihovim navodima, vlast godinama učvršćivala politički uticaj u ekonomiji.

Kao primjer navode najveću mađarsku energetsku kompaniju MOL, u kojoj značajan udio ima fondacija Mathias Corvinus Collegium. Tom institucijom upravlja politički direktor premijera Orbana, Balázs Orbán.

Prema riječima Tarra, unutar stranke već postoji posebna radna grupa koja je pripremila plan za rješavanje pitanja upravljačke i vlasničke strukture u toj kompaniji.

Najveći politički problem za opoziciju mogao bi biti parlamentarni odnos snaga. Za mnoge ključne reforme potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu, što je teško ostvarivo čak i uz izbornu pobjedu.

Brojne institucije, uključujući ustavni sud, tužilaštvo, regulator za medije i ombudsmana, mogu se mijenjati samo uz podršku dvije trećine poslanika.

Zbog toga opozicija priprema dva scenarija – jedan u slučaju da osvoji dvotrećinsku većinu, a drugi ukoliko dobije samo običnu parlamentarnu većinu.

U slučaju snažnog izbornog rezultata, planirano je i pokretanje šire rasprave o ustavu koji je Orbanova vlast izmijenila 2011. godine, a čije su kasnije izmjene, prema kritičarima, ograničile ovlaštenja ustavnog suda, kao i slobodu medija i građanska prava.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.