Macron upozorava: Evropa je na samrti!

politicki.ba

Predsjednik Francuske ponovo podržao ideju o "velikom evropskom zajmu" za finansiranje napora Unije za ponovno naoružavanje i poziva na "evropsku prednost u kupovini vojne opreme".

"Evropa može umrijeti", insistirao je Emmanuel Macron iz velikog amfiteatra Sorbone u četvrtak, 25. aprila, gdje se vratio, sedam godina nakon svog prvog govora u ograđenom prostoru, da iznese svoju viziju Evropske unije (EU). Ne ustručavajući se dramatizirati pitanja, Macron je opisao Stari kontinent kao "napadnut iz temelja", dok se rat u Ukrajini odvija na njenoj granici, rivalstvo između SAD-a i Kine riskira da je marginalizira, da ekološke i digitalne tranzicije pojačavaju svjetska rivalstva i da su "napadi na liberalne demokratije" u porastu.

"Da dozvolimo da Evropa ne nestane", nastavio je Emmanuel Macron, "moramo odgovoriti snagom, prosperitetom i humanizmom." Dva sata, u mješavini naglašavanja i konkretnih prijedloga, koje ćemo morati vidjeti hoće li jednog dana postati stvarnost, pokušavao je da ilustruje svoje riječi. Tipičan način Emmanuela Macrona da uđe u kampanju za evropske izbore, pretvarajući se da ignorira izborna pitanja, dok su ankete za evropske izbore 9. juna alarmantne za predsjedničku većinu. Naime, njegova predsjednička većina ima samo 18 posto glasova, dok je lista Jordana Bardella iz Narodne skupštine (RN) Marine Le Pen, sa oko 32 posto i plus 6 posto za drugu krajnje desnu listu Le Penova nećaka, Marion Marshalla.

Francuski predsjednik je, međutim, aludirao na francusku ekstremnu desnicu, koja u anketama u velikoj mjeri vodi, a koja bi iznutra ugrozila Evropu. Nakon Bregzita, istakao je, "niko se ne usuđuje da predloži izlazak, ni iz Evrope ni iz eura". Sada Narodna skupština (NA) i njeni prijatelji nacionalisti imaju drugačiju agendu, koji je Viktor Orban, mađarski premijer, sažeo na sljedeći način: "Okupirajte Brisel" kako bismo "sami unijeli promjenu u Evropsku uniju". Emmanuel Macron je ovdje upozorio: "Evropa bi mogla  umrijeti sama od sebe, kroz neku vrstu historijskog trika".

"Veliki evropski kredit" za naoružanje

Nakon "Suverene Evrope" 2017., Macron sada glasno zagovara "moćnu Evropu" – koncept koji se do sada smatrao veoma francuskim među dvadeset sedam članica Unije. On predlaže "stvarati kredibilnu odbranu na kontinentu", zasnovanu i na "evropskom stubu NATO-a koji se gradi", ali i na "evropskom odbrambenom okviru". Da bi to učinio, Macron predlaže "evropsku odbrambenu inicijativu" s ciljem razvoja "zajedničke strategije" u narednim mjesecima kako bi se potom definiralo oružje kojim se Unija mora opremiti.

Konačno, Macron još jednom predlaže da se francusko nuklearno oružje stavi na raspolaganje dvadesetsedmorci, čiji je kapacitet odvraćanja "suštinski element u odbrani evropskog kontinenta", kaže on, ne idući tako daleko da nudi podjelu vlasti u tome ko bi naredio otvaranje nuklearne vatre. To također otvara vrata kontinentalnom raketnom štitu, što je Pariz odbio kada ga je Berlin predložio unutar NATO-a ubrzo nakon početka rata u Ukrajini.

Macron je ponovo podržao ideju o "velikom evropskom zajmu" za finansiranje napora Unije za ponovno naoružavanje i poziva na "evropsku prednost u kupovini vojne opreme", kako bi se pojačala saradnja između evropskih proizvođača u sektoru koji manje zavisi od snabdevanja iz SAD. On predlaže osnivanje "Evropske vojne akademije" koja bi pomogla u razvoju "strateške intimnosti" između različitih nacionalnih armija.

"Novi model rasta"

"Moćna Evropa" je i "prosperitetna Evropa", nastavio je Macron. Ali danas, s jedne strane, Sjedinjenih Američkih Država i Kine, koje masovno subvencioniraju svoje ekonomije i "odlučile više da ne poštuju pravila trgovine", i s druge strane, izazova koje globalno zagrijavanje donosi svijetu u tom procesu. digitalizacije, dvadeset sedmorica rizikuju da "budu obeshrabreni, a mi to već počinjemo da uviđamo uprkos svim našim naporima". Pogotovo što državama članicama EU nedostaju ove strateške sirovine za zelenu i digitalnu tranziciju i plaćaju više za svoju energiju od svojih konkurenata od završetka ere jeftinog ruskog gasa.

"Ne možemo održivo imati najzahtjevnije društvene i ekološke standarde, ulagati manje od konkurencije, imati naivniju trgovinsku politiku od njih i misliti da ćemo nastaviti da otvaramo radna mjesta, to više nije istina", upozorio je francuski predsjednik. Prije nego što nastavimo: "Moramo izgraditi novi model rasta, koji mora omogućiti povećanje industrijske proizvodnje, garantirati kupovnu moć građana, osigurati suverenitet EU i dekarbonizirati kontinent i imati ekonomiju otvorenu prema svijetu, koja zna kako da brani svoje interese".

Emmanuel Macron postavlja dijagnozu: EU je "previše otvorena", "premalo ulaže", previše je regulirana, previše zavisna od spolja. U tom kontekstu, predstavlja recepte za "zelenu reindustrijalizaciju" koju Stari kontinent mora postići izuzevši sebe od nekih pravila konkurencije ili trgovine koja danas upravljaju njegovom ekonomijom. Iznad svega, mora usvojiti industrijsku politiku dostojnu tog imena, koja zahtijeva "planiranje" za najstrateškije sektore.

Kao što su farmeri demonstrirali širom Francuske početkom godine, šef države je obećao da će ih zaštititi jer je "suverenitet hrane" tako strateški. Također, nastavio je, moramo izgraditi "Evropu slobodnog kruženja elektrona bez ugljenika", dajući puno mjesto nuklearnoj energiji uz obnovljive izvore energije, kako bi dvadesetsedmorica također imala koristi od jeftine energije.

Šok od zajedničkog ulaganja

Ali suštinu – "oprostite mi, novac", rekao je "neće biti lako pronaći". Dodatne investicione potrebe Unije procjenjuju se na između 600 i 1.000 milijardi eura godišnje, za deset godina, za finansiranje tekućih tranzicija.

"Mi smo iza Kine i SAD", insistirao je.

"Potreban nam je šok od zajedničkih ulaganja u odbranu, vještačku inteligenciju, dekarbonizaciju.

U tom kontekstu mora se razmatrati cjelokupno makroekonomsko okruženje Unije", tvrdi Emmanuel Macron. Monetarnoj politici, koju vodi Evropska centralna banka (ECB) i čiji je jedini cilj, u Evropi, održavanje inflacije na oko 2 posto, mora se dodati i "cilj rasta, pa čak i cilj dekarbonizacije".

Budžetska politika zajednice također mora biti revidirana, nastavlja Emmanuel Macron, koji predlaže, ni više ni manje, da se udvostruči budžet EU.

"To su subvencije koje su nam potrebne, kao i Peking i Vašington. Za finansiranje ove koverte, a da poreski obveznici ne plaćaju, prihod od novoformiranog graničnog poreza na ugljenik ili budućeg poreza na finansijske transakcije mogao bi se automatski rasporediti u evropski budžet", rekao je on.

Kako bi dodatno mobilizirao privatni kapital, on također predlaže da se u roku od godinu dana dovrši unija tržišta kapitala, što bi omogućilo da se evropska ušteda – uključujući skoro 300 milijardi eura godišnje koje se ulažu u SAD - uloži u evropsku ekonomiju. Emmanuel Macron također želi preispitati prudencijalna pravila kojima podliježu evropske banke i osiguravajuća društva i koja smatra nepovoljnim za preuzimanje rizika.

Promjena paradigme

Ako ovi sveobuhvatni prijedlozi predstavljaju, kako je ponovio Emmanuel Macron, "promjenu paradigme", neće uspjeti izazvati živu debatu među Evropljanima. Teško je zamisliti da "štedljivi", prije svega Njemačka, koji se zalažu za smanjenje budžeta zajednice, prihvate princip značajnog povećanja.

Također, tema vlastitih sredstava koje Pariz želi izdvojiti za ovu budžetsku politiku nije previše popularna s druge strane Rajne, pogotovo što im je već manje-više obećano da će otplatiti zajednički kredit kojim se finansira evropski oporavak 800 milijardi eura u okviru covid-plana. Što se tiče redefiniranja mandata ECB-a, male su šanse da bi Olaf Scholz pristao na to.

Međutim, njemački kancelar je, suprotno svim očekivanjima, pozdravio  govor svog kolege tvitom, koji "sadrži dobre impulse": "Francuska i Njemačka žele da drže Evropu zajedno u poziciji snage", rekao je on, ne usvojivši izraz " evropska moć". U Parizu tvrde da su se posebno konsultovali sa njemačkom vladom uoči Macronove državne posjete Berlinu krajem maja.

Ali kako stvari stoje za evropske izbore i jak bataljon poslanika koje će krajnja desnica poslati u Strazbur, Macron neće moći računati na svoje trupe za podršku u Evropskom parlamentu. Glas će im biti slab. 


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.