Ruske snage zapadnog vojnog okruga te zemlje u potpunosti angažirane u Ukrajini.
Dok među evropskim zvaničnicima raste strah od potencijalnog ruskog napada na NATO, komandant litvanskih oružanih snaga ostaje hladan.
"Ove, sljedeće godine, mogućnost ili vjerovatnoća rata između Rusije i NATO-a je vrlo niska, izuzetno niska", rekao je general Valdemaras Rupšis za litvanski radio Žinis Radijas.
Složio se da bi se uslovi mogli promijeniti, ali trenutno su ruske snage zapadnog vojnog okruga zemlje u potpunosti angažirane u Ukrajini i ne predstavljaju neposrednu prijetnju.
Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis izgleda više oprezan u pogledu mogućnosti ruskog napada. "Da, uvjereni smo da je pravi rat vjerovatna mogućnost," rekao je on u Briselu u srijedu prije sastanka sa kolegama iz EU.
"Kada moramo razgovarati o vojnim savjetima s onima koji nisu stvarno kvalificirani da daju vojne savjete, nastaje neka zabuna", rekao je Rupšis o neslaganju sa svojim ministrom vanjskih poslova. Predložio je da se političari trebaju fokusirati na svoje specifične uloge.
“Bilo bi dobro da svi rade svoj posao u cijelom procesu donošenja odluka”, naglasio je general.
Ipak, pohvalio je tekuće pripreme za potencijalni sukob i pozvao na brzu akciju kako bi se uspostavila vojna brigada od lake do srednje veličine i opremila borbenim vozilima pješadije i tenkovima.
Litvanija, Letonija i Estonija složile su se da uspostave zajedničku baltičku odbrambenu zonu na svojim granicama sa Rusijom i Bjelorusijom usljed rastuće zabrinutosti za sigurnost prošlog petka.
U skladu s tim, Estonija će izgraditi 600 bunkera duž svoje granice s Rusijom duge 333 kilometra. To bi koštalo 60 miliona eura, objavio je estonski javni servis ERR. Estonija je obećala da će započeti izgradnju početkom 2025. godine.
Letonski planovi su manje definirani, ali ministar odbrane Andris Spruds je već rekao da će za izgradnju biti potrebna decenija. Letonski predsjednik Edgars Rinkevičs pozvao je Finsku i Poljsku da se pridruže baltičkoj odbrambenoj zoni: "Ako želimo efikasan odbrambeni mehanizam, zemlje moraju raditi zajedno."
Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je prelitio Baltičko more po prvi put otkako je ono postalo jezero NATO-a, a Finska i Švedska su se pridružile alijansi. Putin je otišao u Kalinjingrad, jako militariziranu rusku eksklavu.
"Kada predsjednik posjećuje ruske regione, on svakako ne pokušava poslati bilo kakvu poruku zemljama NATO-a", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Kremlj smatra da je vojno jačanje na Baltiku opasnost za Kalinjingrad, dodao je on.
