Francuski šef diplomatije pojašnjava Macronovu izjavu o slanju vojnika u Ukrajinu

politicki.ba

Macron je nakon završetka konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu jučer rekao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine.

Šef diplomatije Francuske rekao je danas da bi njegova zemlja mogla poslati vojnike s neborbenom ulogom u Ukrajinu, želeći time pojasniti izjavu predsjednika Emmanuela Macrona, sa skupa 20 evropskih čelnika u Parizu dan ranije, da bi Francuska mogla poslati trupe u Ukrajinu.

"Moramo razmotriti nove akcije podrške Ukrajini. One moraju odgovoriti na jako specifične potrebe, posebno mislim na uklanjanje mina, kibernetičku odbranu, proizvodnju oružja na licu mjesta, na ukrajinskom teritoriju", objasnio je Stephane Sejourne zastupnicima u parlamentu.

"Ništa se ne bi smjelo isključiti"

Po njegovim riječima, neke od tih akcija bi zahtijevale prisutnost na ukrajinskom teritoriju, ali da se ne prijeđe prag borbi. "Ništa se ne bi smjelo isključiti. To je bilo i još uvijek jest stajalište predsjednika Republike", rekao je Sejourne.

Macron je jučer otvorio mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu, uz naglasak da ipak zasad o tome nema suglasja te da se saveznici slažu da se više učini u vezi slanja oružja Kijevu, i to što brže. Francuski diplomati kažu da će Macronova ideja raspiriti raspravu o tom pitanju, ali da za sada nema konkretnih planova u tom smjeru.

Niz reakcija saveznika, većinom su negativne

Macronov istup izazvao je niz reakcija saveznika, uz poruku da nemaju nikakvu namjeru slati vojnike u Ukrajinu. Berlin, London i Madrid poručili su danas da se protive slanju vojnika NATO-a u Ukrajinu. Njemački kancelar Olaf Scholz odbacio je sugestije da će evropske zemlje i članice NATO saveza poslati kopnene snage u Ukrajinu.

"Još jednom, u vrlo dobroj raspravi, raspravljalo se o tome da ono što je dogovoreno od samog početka među nama također vrijedi i za budućnost, naime da neće biti kopnenih snaga niti vojnika na ukrajinskom tlu koje bi tamo slale evropske zemlje ili države NATO-a", rekao je Scholz.

"Evropski čelnici sada se čine voljni nabaviti oružje od zemalja izvan Evrope"

On je međutim kazao da se evropski čelnici sada čine voljni nabaviti oružje od trećih zemalja izvan Evrope kao način ubrzavanja vojne pomoći Ukrajini. Njemačka je postala drugi najveći dobavljač vojne pomoći Ukrajini od sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022., ali je iznimno oprezna s koracima koji bi uvukli NATO savez u direktan sukob s Rusijom.

Scholz je dao do znanja da oklijeva poslati Ukrajini projektile Taurus, koji imaju domet od 500 km. Takve bi rakete u ovoj fazi vjerovatno zahtijevale pomoć njemačkih snaga u upravljanju radi preciznog ciljanja, što je za Scholza crvena linija.

Zasad još nije jasno koliko drugih zemalja podržava Macronov prijedlog, premda je francuski čelnik svejedno naglasio da u ovoj fazi nema konsenzusa, iako su se saveznici složili pojačati napore u opskrbi Kijeva municijom.

Reagirao i generalni sekretar NATO-a

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da NATO ne planira slanje svojih snaga u Ukrajinu. Češki i poljski premijer Petr Fiala i Donald Tusk te mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavili su da njihove zemlje ne razmatraju slanje svojih vojnika u Ukrajinu.

Slovački premijer Robert Fico rekao je prije sastanka u Parizu da nekoliko članica NATO-a i EU razmišlja o slanju vojnika na bilateralnoj osnovi i upozorio da bi to razbuktalo sukob.

Oko 20 evropskih čelnika okupilo se jučer u Parizu kako bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu poslali poruku evropske odlučnosti u vezi s Ukrajinom i suprotstavili se narativu Kremlja da će Rusija sigurno dobiti rat u trećoj godini. Među njima je bio i  premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Šta kaže Kremlj?

Kremlj je danas upozorio da će sukob između Rusije i NATO-a postati neizbježan ako evropske članice NATO-a pošalju snage da se bore u Ukrajini. Zvaničnik Bijele kuće je Reutersu sinoć rekao da ni SAD ni NATO ne planiraju slati vojnike u Ukrajinu.

Glasnogovornik britanskog premijera Rishija Sunaka kazao je da Britanija nema planova o većem raspoređivanju snaga u Ukrajini.

"Osim malog broja osoblja koje imamo u zemlji, a koje podržava oružane snage Ukrajine, nemamo nikakve planove za raspoređivanje većih razmjera", rekao je glasnogovornik novinarima, dodajući da se velik broj ukrajinskih vojnika obučava u Britaniji, a London podržava Kijev opremom.

"Jedinstvo je naše najjače oružje"

Španija se također ne slaže s francuskim prijedlogom o slanju snaga u Ukrajinu i želi ograničiti pomoć na slanje više oružja i drugog materijala u Kijev, izjavila je glasnogovornica vlade Pilar Alegria na današnjoj konferenciji za novinare.

"Jedinstvo je bilo i jest najefikasnije oružje s kojim se Evropa mora suočiti protiv napada (ruskog predsjednika Vladimira) Putina", rekla je Alegria. 

Macron je nakon završetka konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu jučer rekao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine.

Rekao je i da nije bilo konsenzusa o korištenju kopnenih trupa na sastanku više od 20 šefova država i premijera, ali da se ništa ne može isključiti u pogledu buduće dinamike. Svaka država može samostalno i suvereno odlučiti o raspoređivanju kopnenih trupa.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.