Mađarska je već uvela ograničenje cijena goriva, Španija predstavila paket pomoći vrijedan pet milijardi eura, Italija i Irska smanjile su akcize, dok je Francuska najavila ciljane mjere za pogođene sektore.
Ministri zemalja G7 održavaju novi hitni sastanak kako bi razmotrili načine za ublažavanje ekonomskih posljedica rata između SAD-a, Izraela i Irana, dok evropske države sve snažnije osjećaju pritisak rasta cijena energenata i traže rješenja iz Brisela.
Na virtualnom sastanku, kojem prisustvuju i guverneri centralnih banaka, razmatraju se opcije poput puštanja strateških rezervi nafte ili čak ograničavanja cijena. Ipak, diplomatski izvori spuštaju očekivanja, naglašavajući da nije realno očekivati konkretne i dalekosežne odluke.
“Još nismo tamo”, naveo je jedan evropski zvaničnik, aludirajući na mogućnost uvođenja plafona cijena nafte. Prethodni sastanci G7 često su završavali bez koordinisanih mjera, a ni ovaj put nije izvjesno da će biti usvojena zajednička izjava.
Zbog izostanka međunarodnog odgovora, evropske vlade ubrzano uvode vlastite mjere kako bi zaštitile građane i privredu. Iako Evropa ne zavisi direktno od energenata koji prolaze kroz Hormuški moreuz, globalni rast cijena ima snažan uticaj na tržišta.
Mađarska je već uvela ograničenje cijena goriva, Španija predstavila paket pomoći vrijedan pet milijardi eura, Italija i Irska smanjile su akcize, dok je Francuska najavila ciljane mjere za pogođene sektore.
Uprkos tim potezima, upozorenja na moguću globalnu recesiju dodatno pojačavaju pritisak. Evropski lideri ističu da nemaju dovoljno fiskalnog prostora za dodatne intervencije, zbog čega očekuju konkretne poteze Evropske komisije.
Prema najavama, Brisel bi već ove sedmice mogao predstaviti paket mjera koji uključuje finansijsku pomoć industriji, ublažavanje pravila o državnoj pomoći i mehanizme za smanjenje troškova emisijskih kredita.
“Lideri EU bili su potpuno jasni na posljednjem samitu – ove mjere su hitne i očekujemo ih u narednim danima”, rekao je jedan diplomata.
Paralelno s ekonomskim razgovorima, došlo je i do napetosti između evropskih i američkih zvaničnika. Tokom sastanka ministara vanjskih poslova G7 u Parizu, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas i američki državni sekretar Marco Rubio razmijenili su oštre poruke u vezi s ratom u Ukrajini.
Kallas je zatražila objašnjenje zašto Vašington ne vrši veći pritisak na Rusiju, podsjećajući na ranije izjave o “nedostatku strpljenja”, dok je Rubio odgovorio da bi se SAD mogle povući ako Evropa smatra da može sama riješiti sukob.
Ipak, zvaničnici su pokušali ublažiti značaj ovog sukoba, navodeći da su takve razmjene stavova uobičajene na sastancima G7.
U razgovorima o Iranu, američka strana signalizirala je da bi mogla prihvatiti veću ulogu evropskih saveznika u osiguravanju plovidbe kroz Hormuški moreuz, ali tek nakon smirivanja sukoba. To je u suprotnosti s ranijim porukama predsjednika Donalda Trumpa, koji je kritikovao evropske NATO saveznike zbog izostanka angažmana.
Istovremeno, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati rade na rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a koja bi omogućila upotrebu sile za osiguravanje prolaza kroz moreuz, dok je Francuska razmatrala sličan potez, ali je na kraju odustala od potrebe za međunarodnim pravnim pokrićem.
U međuvremenu, Donald Trump je izjavio da želi preuzeti kontrolu nad iranskom naftom i razmatra mogućnost zauzimanja ključnog izvoznog čvorišta na ostrvu Kharg. Istovremeno, američki mediji izvještavaju o raspoređivanju specijalnih snaga na Bliskom istoku i razmatranju rizične operacije preuzimanja iranskog uranija.
Ipak, Trump je nagovijestio i mogućnost diplomatskog rješenja, ocjenjujući nove iranske lidere kao “razumne”, dok Pakistan priprema teren za potencijalne mirovne pregovore između Vašingtona i Teherana.
