Smanjenje interesa za Zelenskog bilo je vidljivo i na posljednjem evropskom samitu u Briselu. Ukrajinski predsjednik je prije samita primljen s uobičajenim poštovanjem, ali su prioritet za lidere evropskih vlada nakon toga bili dugi razgovori o migracijama.
Predsjednik Ukrajine uskoro će se obratiti Evropskom parlamentu.
Kasnije u 11 sati Volodimir Zelenski razgovarat će s evropskim zastupnicima putem video linka. Razlog: prošlo je hiljadu dana otkako je Rusija započela potpunu invaziju na Ukrajinu. Svi u Briselu su znatiželjni: kakav će ton zauzeti Zelenski, koja će biti njegova najvažnija poruka?
Jer njegov govor dolazi u trenutku kada glavni igrači naglas pričaju o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine. Mnogo je kretanja na diplomatskom frontu.
Zelenski je ovog vikenda govorio u intervjuu o okončanju rata 2025. godine, njemački kancelar Scholz pozvao je ruskog predsjednika Putina prvi put nakon više od dvije godine i nakon višemjesečnog insistiranja iz Kijeva, čini se da Amerika daje dozvolu za razmještaj dalekometnih raketa koje Ukrajini omogućavaju gađanje ciljeva duboko u Rusiji.
Promijenjeni kurs ne dolazi niotkuda. Sa reizborom Donalda Trumpa, nastavak američke podrške Ukrajini postao je vrlo neizvjestan.
Iza kulisa se već neko vrijeme čuju jasni zvuci ratnog umora iz dijelova Evropske unije. EU je pružila mnogo pomoći Ukrajini u posljednjih hiljadu dana, čak i više nego Amerika. To je uglavnom bila finansijska podrška, na primjer da bi se zemlja održala ekonomski. Kada je u pitanju vojna podrška, Amerika zapravo pruža mnogo više.
Ako bi američka podrška nestala, EU bi morala otprilike udvostručiti svoje doprinose. Vrlo je upitno postoji li politička volja za to.
Zvanično, ništa se nije promijenilo u stavu EU. Velika većina stranaka u Evropskom parlamentu želi da nastavi da pomaže Ukrajini. Zastupnici krajnje desnice i lijeve strane uglavnom su fokusirani na mirovne pregovore.
U Evropskom parlamentu postavljena je foto kabina za "govor 1000 dana" Zelenskog. Zastupnici Evropskog parlamenta mogu se fotografirati sa natpisom "Podržavamo Ukrajinu dok god je potrebno", na sva 24 zvanična jezika EU. Oni ih danas mogu staviti na internet kao izraz podrške zemlji.
"Ponovo ćemo videti aplauze i solidarnost sa Zelenskim", kaže Dirk Gotink iz nizozemske centrističke stranke NSC. "To je lakši dio. Težak dio je nastaviti djelovati kao EU, i finansijski i vojno. Ali šta mi imamo da ponudimo? Skoro 7 od 10 borbeno spremnih vojnika u Evropi su Amerikanci".
Poslanik iz jedne od centrističkih stranaka koji nije želio da bude imenovan kaže: "Svako obećanje Unije u smislu 'EU će samo držati Ukrajinu na nogama ako bude potrebno' lažno je obećanje. Mi ne možemo učiniti bilo šta bez Trumpa, tako da će danas biti uglavnom trenutak sjećanja, ništa drugo".
Kako je drugačije bilo prije skoro hiljadu dana, kada se i Zelenski obratio parlamentu, ubrzo nakon velike ruske invazije. Napetost je u to vrijeme bila velika. Mnogi su se pitali da li će predsjednik nedjelju dana kasnije biti živ, ubijen ili protjeran od strane Rusa.
Tada je prostorija bila krcata, mnogi zastupnici u Evropskom parlamentu su nosili plavu i žutu odjeću u bojama ukrajinske zastave kako bi pokazali svoju solidarnost. Ukrajinski prevodilac koji je preveo predsjednikove riječi na engleski bio je preplavljen emocijama. Jecajući, prenio je poruku Zelenskog.
Mnogi tabui EU pali su u skoro tri godine koliko je trajao rat. Milioni ukrajinskih izbjeglica su primljeni, Evropska unija je prvi put u svom postojanju pružila podršku u naoružanju, a Rusiji je uvedeno četrnaest paketa sankcija. Ali taj odlučan i jedinstven stav je sada pod pritiskom.
Dok je Zelenski u to vrijeme još uvijek bio glavni program, čini se da je njegovo prisustvo u Briselu sada pomaknuto na krila. Nastup ukrajinskog predsjednika više nije "prime time". "Evropski parlament je oslabljen, tenzije mu štete, čine ga nemoćnijim", kaže drugi zastupnik.
Nekoliko europarlamentaraca otvoreno je izjavilo da žele prestati podržavati Ukrajinu, kao što je Italijan Leoluca Orlando iz Zelenih. Protiv stranačke linije kaže da je, po njegovom mišljenju, podrška kontraproduktivna i da će samo produžiti rat. Stoga Evropsku uniju naziva "najvećim neprijateljem Ukrajine".
Smanjenje interesa za Zelenskog bilo je vidljivo i na posljednjem evropskom samitu u Briselu. Ukrajinski predsjednik je prije samita primljen s uobičajenim poštovanjem, ali su prioritet za lidere evropskih vlada nakon toga bili dugi razgovori o migracijama.
Ovakav stav dovodi do frustracije među baltičkim državama koje se graniče sa Rusijom. "Naša strategija za Ukrajinu tokom prvih hiljadu dana je propala", zaključio je litvanski ministar vanjskih poslova Landsbergis.
"Željeli smo postići mir kroz deeskalaciju, ali nešto drugo mora zauzeti njegovo mjesto. Moramo djelovati snagom i oružjem. Sve rezerve moraju biti uklonjene", istakao je.
