Britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron iduće sedmice će se uputiti u Vašington u pokušaju da odvrate Trumpa da ne stane na stranu Rusije i odustane od američkih obaveza prema Evropi i Ukrajini.
Evropski političari otvoreno raspravljaju o tome kako bi se mogli uhvatiti u koštac s prijetnjom nuklearnog napada bez američke pomoći, što je dramatičan znak duboke krize koja je zahvatila transatlantski savez pod Donaldom Trumpom, piše Politico.
U onome što bi predstavljalo ogromnu promjenu u poziciji, favorit za sljedećeg njemačkog lidera rekao je da kontinent mora pronaći nove načine da se brani, a da američka vojska ne podupire svoju nuklearnu zaštitu kroz NATO.
Friedrich Merz, za kojeg ankete pokazuju da je na putu da postane kancelar nakon nedjeljnih njemačkih izbora, rekao je da će njegova zemlja morati tražiti nuklearne zaštitne mjere od Britanije i Francuske. SAD više nisu opcija! Pod Trumpom, rekao je, na Ameriku se više nije moguće osloniti.
Veliki strateški zaokret
"Moramo razgovarati i s Britancima i sa Francuzima - dvije evropske nuklearne sile - o tome da li se nuklearna podjela, ili barem nuklearna sigurnost iz Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, može primijeniti i na nas", rekao je Merz.
Merzov komentar najavljuje veliki strateški zaokret za Njemačku, koja se dugo opirala francuskim planovima za bližu evropsku vojnu saradnju, posebno po pitanju nuklearne odbrane.
Merzovi demokršćani tradicionalno se bore za zaštitu odnosa sa SAD-om mimo poziva Pariza za većom "strateškom autonomijom" u EU.
Promjena mišljenja u Njemačkoj, koju je po prvi put u potpunosti prihvatio kancelar u Berlinu, bila bi još jedan znak kako je Trumpov povratak u Bijelu kuću prije mjesec dana probušio rupu u odnosima s Amerikom koja je garantirala evropsku sigurnost od 1945. godine.
U petak, predsjednik i njegov tim nisu pokazali znake povlačenja svoje neprijateljske retorike protiv Evrope - a posebno lidera Njemačke i Ukrajine Volodimira Zelenskog - nakon serije napada posljednjih dana.
Dan prije njemačkih saveznih izbora, američki potpredsjednik JD Vance čak je "išaretio" povlačeći američkih trupa iz Njemačke, što bi bio razoran udarac sigurnosnim strukturama kontinenta.
Britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron iduće sedmice će se uputiti u Vašington u pokušaju da odvrate Trumpa da ne stane na stranu Rusije i odustane od američkih obaveza prema Evropi i Ukrajini.
NATO u nedoumici
Merz je u petak rekao da će Njemačka sada morati tražiti svoje odbrambene saveze na drugom mjestu.
"Moramo se pripremiti za mogućnost da Donald Trump više neće bezuslovno podržavati međusobnu opredijeljenost NATO-a u odbrani", rekao je Merz u intervjuu za njemačku televiziju ZDF. "Zato je, po mom mišljenju, ključno da Evropljani ulože najveće moguće napore kako bismo osigurali da barem sami možemo braniti evropski kontinent".
Njemačka je među evropskim zemljama koje posjeduju američko nuklearno oružje u skladu s politikom dijeljenja nuklearnog oružja NATO-a, zajedno s Italijom, Holandijom i Belgijom.
Emmanuel Macron je napravio veliki pokušaj da promovira ideju "evropeiziranog" francuskog nuklearnog odvraćanja 2020. godine, a zvaničnik Jelisejske palate rekao je da Merzove primjedbe pokazuju da podrška konačno raste.
Pariz je još 2007. ponudio početak pregovora o tome da Francuska pronađe način da podijeli svoj nuklearni arsenal s Njemačkom, ali je predsjednik Nicolas Sarkozy dobio tvrdo "ne" od kancelarke Angele Merkel.
Naknadni francuski pokušaji atomske diplomatije takođe nisu uspeli da dobiju pažnju u Berlinu.
Macron je napravio veliki pokušaj da promovira ideju "evropeiziranog" francuskog nuklearnog odvraćanja 2020. godine , a njegov bliski saradnik rekao je da Merzove primjedbe pokazuju da podrška konačno raste. "Kao odgovor na poziv koji je Francuska poslala svojim partnerima koji žele da razgovaraju o značaju predsednikovog govora u februaru 2020. i evropskoj dimenziji [francuskog] odvraćanja, primetili smo da je interesovanje samo poraslo, posebno od rata u Ukrajini", rekao je zvaničnik iz predsjedničkog kabineta.
S obzirom na dugu historiju francuske frustracije Berlinom, Merzove komentare pozdravili su političari, zvaničnici i analitičari u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji.
Čak i neki od njegovih političkih protivnika privatno priznaju da bi razgovor s Britancima i Francuzima o nuklearnoj zaštiti bio razuman korak.
"To što bi budući kancelar, šef [demokršćana] trebao reći to je ogromna stvar, ne mogu se sjetiti bilo kakvog ekvivalenta u eri nakon Drugog svjetskog rata, ali je srazmjerno šoku koji su [američke] izjave izazvale", rekao je jedan francuski zvaničnik koji radi na vojnoj politici.
"Na mnogo načina, ono što se dešava je pomalo pozitivno. Decenijama, pod maskom transatlantizma, gubimo interes za odbranu i puštamo SAD da odlučuje. To je takođe prilika da Evropa preuzme stvari u svoje ruke", istakao je.
'Upečatljivo'
Jean-Louis Thiériot, bivši zamjenik ministra odbrane u Francuskoj, a sada poslanik u odboru za odbranu Narodne skupštine, rekao je da je Merzova intervencija "upečatljiva".
Njegove riječi pokazuju "koliko ozbiljno preuzima rizik odvajanja od SAD-a, a time i kraja američkog nuklearnog kišobrana", rekao je Thiériot. "To je velika promjena u odnosu na stara vremena, kada nas nisu shvaćali vrlo ozbiljno, posebno u smislu obima", dodao je, pozivajući se na prethodne kritike da Francuska nema toliko nuklearnih bojevih glava kao SAD ili Rusija.
"Ovo pokazuje i ozbiljnost situacije unutar alijanse i ozbiljnost s kojom se francusko i britansko odvraćanje shvata", dodao je.
Drugdje je postojao skepticizam da će francuska javnost podržati proširenje nuklearnih obaveza zemlje kako bi pokrila Njemačku na način na koji je Merz očito zamišljao, iako su neki posmatrači i dalje vidjeli potencijal za pregovore s Ujedinjenim Kraljevstvom
Merzovi komentari ohrabrili su političare u britanskoj vladajućoj Laburističkoj stranci koji žele da Starmer ode dalje u podršci evropskoj odbrani.
"U ovom kritičnom, zabrinjavajućem vremenu za odbranu i sigurnost našeg kontinenta, s obzirom na imperijalističke planove Rusije, mi kao država moramo pokazati vodstvo. To naši prijatelji i saveznici također očekuju od nas", rekao je Tan Dhesi, viši poslanik laburista koji predsjedava odborom za odbranu britanskog parlamenta. "S obzirom na potencijalno odsustvo ili značajno smanjenje američkog prisustva, ovo je naše vrijeme kao nacija da se priklonimo ploči i preuzmemo vodstvo u obrani za evropski kontinent".
Kao dio postojećih britanskih obaveza prema NATO-u, Velika Britanija već daje nuklearni kišobran evropskim saveznicima koji su članovi NATO-a, uključujući Njemačku.
Francuski stav je drugačiji.
Berlin je posebno nervozan
Pariz insistira da njegovi takozvani vitalni interesi, čiji je cilj nuklearno odvraćanje, imaju evropsku dimenziju, ali se nije obavezao na zajedničko nuklearno planiranje NATO-a na isti način kao što to već imaju Britanci.
Britanska vlada nije odmah komentirala Merzove primjedbe, ali bilo kakva ideja o izgradnji novog evropskog režima nuklearne odbrane — za koji bi se očekivalo da će biti dobro ako se SAD odreknu NATO-a — izuzetno je delikatna tema za Veliku Britaniju, čiji je nuklearni raketni program visoko integriran s američkim.
"Očigledno je da je nivo anksioznosti u Berlinu trenutno posebno visok", rekao je Łukasz Kulesa, direktor nuklearne politike u istraživačkom centru za odbranu Kraljevskog instituta ujedinjenih službi u Londonu. "U ovom trenutku još uvijek nemamo nikakve jasne naznake da će SAD preispitati svoju ulogu u pružanju proširenog nuklearnog odvraćanja preko NATO-a ostalim saveznicima, uključujući Njemačku. Dakle, u određenom smislu više se radi o pripremi za potencijalnu opciju".
Jedno od brojnih pitanja bit će da li će se kroz strukture NATO-a i dalje osmišljavati neka nova sredstva odvraćanja usmjerena na Evropu, rekao je Kuleša. "U ovom trenutku mislim da je vrijedno detaljnijeg razgovora o tome kako bi takvo nuklearno odvraćanje pod vodstvom Velike Britanije i Francuske moglo biti uvjerljivo".
Merzova izjava sada "treba dugoročno pratiti na političkom nivou, i na francuskoj i na njemačkoj strani", rekla je Héloïse Fayet, istraživačica na Francuskom institutu za međunarodne odnose u Parizu, koja je stručnjakinja za nuklearno odvraćanje.
"To je na stolu već pet godina, i ako ne razgovaramo o tome sada, kada je Evropa u opasnosti, nikada više nećemo razgovarati", rekla je ona.
