EU uvela novi paket sankcija protiv Rusije

politicki.ba

Meta sankcija su rafinerije, trgovci naftom, hemijske i metalske kompanije, ali i entiteti iz Kine i Indije.

Evropska komisija uvela je novi, sveobuhvatni paket sankcija protiv Rusije, saopštila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u petak.

„Na meti su rafinerije, trgovci naftom, petrohemijske kompanije i treće zemlje, uključujući Kinu“, rekla je von der Leyen na konferenciji za novinare, dok je EU time uputila diplomatski signal američkom predsjedniku Donaldu Trumpu ciljajući Peking.

„Dodajemo više hemikalija, metalnih komponenti, soli i ruda na naše zabrane izvoza i pooštravamo kontrolu izvoza za entitete iz Rusije, kao i iz Kine i Indije“, dodala je šefica evropske diplomatije Kaja Kallas u objavi na društvenim mrežama.

Paket, 19. po redu od početka ruske invazije na Ukrajinu prije tri godine, uključuje i ograničenje cijene nafte od 47,60 dolara, zamrzavanje imovine kompanija i nove mjere protiv tzv. „sjenovite flote“ starih brodova koji prevoze rusku naftu uprkos restrikcijama G7.

EU je takođe najavila da će ubrzati planiranu zabranu ruskog LNG-a za godinu dana, do kraja 2026. godine.

„Rusija je pokazala puni prezir prema diplomatiji i međunarodnom pravu“, izjavila je von der Leyen, podsjećajući na napad na kancelarije EU u Kijevu prošlog mjeseca i kršenje poljskog i rumunskog zračnog prostora dronovima. „Kao odgovor, Evropa povećava pritisak.“

Paket sankcija sada mora biti odobren od strane svih 27 zemalja članica EU u narednim sedmicama.

„Sada sankcionišemo dodatnih 118 brodova iz sjenovite flote. Ukupno je više od 560 brodova uvršteno na listu EU sankcija. Velike energetske kompanije Rosneft i Gazpromneft sada su pod punom zabranom transakcija, a druge kompanije biće podvrgnute zamrzavanju imovine“, rekla je predsjednica Komisije.

„Po prvi put naše restriktivne mjere će pogoditi kripto platforme i zabraniti transakcije u kriptovalutama. Uvrštavamo strane banke povezane s ruskim alternativnim platnim sistemima i ograničavamo transakcije s entitetima u posebnim ekonomskim zonama“, dodala je von der Leyen.

Evropski lideri obećali su da će nastaviti pritisak na Rusiju kako bi okončala rat u Ukrajini, dok se istovremeno vode diplomatski napori da se Kremlj primora na pregovore.

Međutim, zvaničnici priznaju da bi najefikasnije mjere bile moguće tek uz podršku SAD-a kroz strožije ekonomske restrikcije i njihovu primjenu. Visokorangirani tehnički tim poslan je prošle sedmice u Vašington, gdje razgovori još traju.

Američki predsjednik Donald Trump, međutim, poručio je da će pristati na „velike“ sankcije protiv Rusije samo ako NATO zemlje u potpunosti prestanu kupovati rusku naftu – zahtjev koji je teško ispuniti jer zemlje poput Turske, Mađarske i Slovačke odbijaju pronaći alternativne dobavljače.

Tokom državne posjete Ujedinjenom Kraljevstvu, Trump je ponovio: „Ako cijena nafte padne, Putin će se povući... Neće imati izbora, moraće odustati od tog rata.“

Na paket sankcija reagirao je i ukrajinski povjerenik za sankcije Vladyslav Vlasiuk: „Mi, naravno, želimo što strožije sankcije. Ali također razumijemo da je neke mjere teže usvojiti od drugih i imamo veliko poštovanje prema našim partnerima za napore koje su do sada uložili.“

„Ovo je tek početak“, dodao je. „U narednim sedmicama i mjesecima vidjet ćemo mnogo razvoja u oblasti sankcija.“


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.