Evropska unija razmatra mogućnost da nove zemlje postanu članice bez punih glasačkih prava, u potezu koji bi mogao učiniti lidere poput mađarskog premijera Viktora Orbána spremnijim da podrže ulazak Ukrajine u Uniju.
Prijedlog promjene pravila članstva još je u ranoj fazi i morao bi biti odobren od svih postojećih članica, prema riječima trojice evropskih diplomata i jednog zvaničnika EU upoznatog s razgovorima. Ideja je da nove članice steknu puna prava tek nakon što Unija sprovede institucionalne reforme koje bi otežale pojedinačnim državama da koriste veto na politike EU.
Pokušaj Austrije i Švedske
Ovo je najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju proširenje, poput Austrije i Švedske, da udahnu novi život procesu koji je trenutno blokiran od strane Budimpešte i nekoliko drugih prijestonica, zbog straha da bi proširenje moglo donijeti nepoželjnu konkurenciju na tržištima ili ugroziti sigurnosne interese.
EU je postavila proširenje kao strateški prioritet u svjetlu ekspanzionističke politike ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako plan da se broj članica poveća s 27 na čak 30 u narednoj deceniji istovremeno produbljuje unutrašnje podjele unutar Unije.
„Buduće članice trebale bi se odreći prava veta dok se ne sprovedu ključne institucionalne reforme – poput uvođenja kvalifikovanog većinskog glasanja u većini oblasti“, rekao je Anton Hofreiter, predsjedavajući Odbora za evropska pitanja njemačkog Bundestaga. „Proširenje ne smije biti usporeno blokadama pojedinih država članica EU.“
Inicijativa bi omogućila zemljama koje su na putu ka članstvu – poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore – da uživaju mnoge benefite članstva, ali bez prava veta, koje države članice EU smatraju ključnim alatom za zaštitu svojih interesa.
Prema istim diplomatskim izvorima, ideja se neformalno razmatra među zemljama članicama i Evropskom komisijom, a cilj je omogućiti fleksibilniji prijem novih članica bez potrebe za izmjenom osnovnih ugovora EU, što se smatra politički neizvodivim.
Ranije su lideri EU insistirali da je takva promjena neophodna prije prijema novih članica poput Ukrajine, upozoravajući na rizik od učestalih zastoja u Briselu. Međutim, pokušaji da se ukine pravo veta i postojećim članicama naišli su na snažan otpor, ne samo iz Mađarske nego i iz Francuske i Nizozemske.
Rastuće frustracije
Plan da nove članice u početku nemaju puna glasačka prava, smatra Hofreiter, osigurao bi da EU „ostane sposobna za djelovanje i nakon proširenja“. „Iz razgovora s predstavnicima zemalja zapadnog Balkana dobijam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i realnim“, dodao je.
On je upozorio da bi insistiranje na potpunim reformama prije proširenja moglo omogućiti blokadu procesa „na mala vrata“.
Ovaj pristup dolazi u trenutku rastuće frustracije u istočnoevropskim i zapadnobalkanskim zemljama kandidatima, koje su provele duboke reforme, ali su i dalje daleko od članstva. Crna Gora, primjerice, pregovore o pristupanju vodi još od 2012. godine.
„Posljednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska prije više od deset godina — a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju“, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović za Politico. „Zato vjerujem da je sada vrijeme da oživimo proces, da vratimo ideju EU kao kluba koji i dalje ima privlačnu snagu.“
Zamjenik premijera Ukrajine Taras Kachka izrazio je slične stavove, pozivajući na „kreativna“ rješenja za deblokadu procesa proširenja. Kandidatura Kijeva trenutno je zaustavljena zbog veta Mađarske.
„Čekanje nije opcija“, rekao je Kachka. „Trebamo rješenje sada i ovdje. To je važno i za Ukrajinu i za Evropsku uniju… Dok Rusija testira evropsku sigurnost dronovima, isto čini i potkopavanjem jedinstva EU.“
