ChatGPT je rekao:Mađarski premijer Viktor Orbán ponovo je u središtu sukoba s Evropskom unijom, ovoga puta zbog plana Brisela da 140 milijardi eura zamrznutih ruskih državnih sredstava upotrijebi kao osnovu za kredit Ukrajini. Riječ je o jednoj od najambicioznijih mjera EU otkako je počela ruska invazija 2022. godine, a za njenu provedbu po uobičajenoj proceduri bila bi potrebna jednoglasna odluka svih 27 država članica.
Mađarski premijer Viktor Orbán ponovo je u središtu sukoba s Evropskom unijom, ovoga puta zbog plana Brisela da 140 milijardi eura zamrznutih ruskih državnih sredstava upotrijebi kao osnovu za kredit Ukrajini. Riječ je o jednoj od najambicioznijih mjera EU otkako je počela ruska invazija 2022. godine, a za njenu provedbu po uobičajenoj proceduri bila bi potrebna jednoglasna odluka svih 27 država članica.
Orbán, koji godinama održava bliske političke i ekonomske veze s Moskvom, dosljedno osporava sankcije protiv Kremlja i već sada signalizira da bi mogao uložiti veto. Kako bi spriječila blokadu, Evropska komisija traži pravni mehanizam da odluku donese kvalifikovanom većinom, čime bi Mađarska bila faktički zaobiđena.
Pravni oslonac u ranijim zaključcima
Komisija svoj argument temelji na zaključcima Evropskog vijeća od 19. decembra prošle godine, koje su potpisali svi lideri, uključujući i Orbána. U njima stoji da “ruska sredstva ostaju blokirana dok Moskva ne prekine agresiju i ne nadoknadi štetu Ukrajini”. Dok su se tada te riječi tumačile isključivo kao produžetak zamrzavanja, Brisel sada smatra da se na toj osnovi može graditi pravni okvir za “Reparacioni zajam” Kijevu.
Prema tom prijedlogu, sredstva bi se koristila u tranšama i usmjerila na evropsku odbrambenu saradnju i na pokrivanje budžetskih potreba Ukrajine. Ideja je da bi EU formalno zadržala vlasništvo nad sredstvima, dok bi Ukrajina dobila zajam uz obavezu povrata, čime bi se izbjegao direktan transfer zamrznutih ruskih sredstava.
Otpor Belgije i drugih skeptika
Odluka ipak ne zavisi samo od Mađarske. Belgija, gdje se u finansijskoj instituciji Euroclear nalazi najveći dio zamrznutih sredstava, izražava ozbiljne rezerve. Premijer Bart De Wever upozorio je da njegova zemlja ne želi snositi rizik potencijalnih ruskih tužbi ili gubitka povjerenja zemalja koje drže devizne rezerve u eurozoni. “Uzimati Putinov novac, a ostavljati rizike Belgiji – to se neće desiti”, izjavio je u Njujorku na marginama Generalne skupštine UN-a.
Skeptične su i Slovačka, koja se pod novom vladom približila Moskvi, te pojedine velike članice poput Francuske i Italije, koje su do sada bile rezervisane prema inovativnim finansijskim instrumentima. Njemačka, Španija, Poljska i baltičke zemlje snažno podržavaju prijedlog Komisije, smatrajući ga ključnim za održavanje finansijske stabilnosti Ukrajine.
Predstojeći politički testovi
Prva rasprava o ovom prijedlogu održaće se iduće sedmice u Kopenhagenu, bez formalnog odlučivanja. Detaljna analiza čeka ministre finansija na sastanku u Luksemburgu 10. oktobra, dok bi konačna odluka trebala biti donesena na samitu lidera krajem mjeseca. Diplomati u Briselu tvrde da je cilj u Kopenhagenu prikupiti dovoljno podrške da se Orbán izoluje i spriječi njegova blokada.
Ako plan dobije većinsku podršku, EU bi time postavila presedan u korištenju ranijih političkih izjava kao osnove za promjenu pravila odlučivanja o sankcijama. No, takav pristup otvara i rizik budućih pravnih osporavanja, jer bi Budimpešta mogla pokušati oboriti odluku pred sudovima EU.
“Mađarska ima dovoljno osnova za pravni spor”, upozorava jedan evropski diplomata. Drugi, ipak, poručuje da pitanje Orbána nestaje ako se pridobije podrška ostalih skeptika. Za sada je jasno samo jedno: sudbina 140 milijardi eura ruskih sredstava postaće novo bojno polje unutar EU, a ishod će zavisiti od političke volje i kompromisa među ključnim članicama.
