Postavilo bi se i pitanje da li bi sličan "olakšani" model bio ponuđen zemljama koje godinama stagniraju u procesu, poput Bosne i Hercegovine i Turske.
Evropska komisija razmatra prijedloge koji bi u potpunosti promijenili sistem proširenja Evropske unije uspostavljen još tokom hladnog rata, uvodeći kontroverzni model članstva u dvije kategorije, s ciljem da se Ukrajini omogući ubrzan ulazak u EU kao dio eventualnog mirovnog sporazuma za okončanje ruske agresije. O tome, kako prenosi Politicki.ba, piše Financial Times, pozivajući se na više visokih zvaničnika uključenih u razgovore.
Plan, koji je još u preliminarnoj fazi, već izaziva nelagodu u brojnim prijestolnicama država članica. Prema navodima sedam visokih zvaničnika, dio članica strahuje da bi se uvođenjem tzv. "olakšanog proširenja" dugoročno potkopala stabilnost Unije i obesmislila vrijednost punopravnog članstva.
Ukrajina je status kandidata za članstvo u EU dobila ubrzo nakon početka ruske invazije u februaru 2022. godine, a članstvo vidi kao ključni stub svoje poslijeratne budućnosti i jasan signal trajnog prozapadnog opredjeljenja. U nacrtima mirovnog plana od 20 tačaka, koji se razmatra pod američkim pokroviteljstvom, navodi se i mogućnost da se Ukrajina pridruži EU već 2027. godine, iako zvaničnici EU procjenjuju da bi zemlji mogla trebati i čitava decenija reformi kako bi ispunila stroge kriterije za pristupanje.
Prema razumijevanju zvaničnika Komisije, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski mogao bi prihvatiti bolne elemente mogućeg mirovnog sporazuma, uključujući i teritorijalne ustupke Rusiji, samo ako članstvo u EU bude predstavljeno kao jasan i opipljiv pozitivan ishod.
Model koji se razmatra omogućio bi Ukrajini da formalno postane članica Unije, ali uz znatno ograničena prava. Prema prijedlogu, Ukrajina u početnoj fazi ne bi imala puna glasačka prava na samitima lidera i sastancima ministara. Istovremeno, Kijev bi postepeno dobijao pristup dijelovima jedinstvenog tržišta EU, poljoprivrednim subvencijama i fondovima za unutrašnji razvoj, ali tek nakon ispunjavanja dodatnih, postčlanstvenih kriterija.
Takav pristup bi značio radikalan odmak od pravila dogovorenih 1993. godine, prema kojima zemlje kandidati moraju ispuniti opsežan skup propisa u gotovo svim oblastima politika prije nego što uopće postanu članice Unije.
"Vanredna vremena zahtijevaju vanredne mjere. Mi ne potkopavamo proširenje, mi proširujemo sam koncept proširenja", rekao je jedan visoki diplomat EU upoznat s prijedlogom, naglašavajući da su pravila stara više od tri decenije i da ih je nužno učiniti fleksibilnijim.
Međutim, među diplomatama država članica i drugih zemalja kandidata koje su uključene u neformalne razgovore s Komisijom postoji snažno protivljenje. Dio njih strahuje da bi ovakav model oslabio jedinstvo EU i otvorio vrata političkim i institucionalnim rizicima, piše dalje Financial Times, a prenosi Politicki.ba.
"To je zamka koju su postavili Putin i Trump, a mi ulazimo pravo u nju", rekao je jedan diplomat, upozoravajući na moguće posljedice po koheziju Unije.
Analitičari također ukazuju na širinu problema. Mujtaba Rahman iz Eurasia Groupa ocjenjuje da se EU nalazi između dvije izuzetno teške opcije: ubrzati pristupanje Ukrajine ili se suočiti s geopolitičkim posljedicama odlaganja, uz rizik da će svako ubrzanje otvoriti "Pandorinu kutiju" političkih i institucionalnih problema.
Napredak Ukrajine u postojećem procesu pristupanja dodatno komplikuje činjenica da je Mađarska blokirala jednoglasne odluke potrebne za otvaranje i zatvaranje 35 pregovaračkih poglavlja. Zvaničnici EU i Ukrajine vjeruju da bi eventualno američko potpisivanje mirovnog sporazuma moglo izvršiti pritisak na Budimpeštu i njenog saveznika, predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, da promijene stav.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je u četvrtak direktno povezala pitanje proširenja s mirovnim pregovorima, ističući da je članstvo u EU "ključna sigurnosna garancija za Ukrajinu, ali i osnovni pokretač budućeg rasta i prosperiteta".
Ipak, značajan broj država članica, iako snažno podržava Ukrajinu, protivi se svakom rješenju koje bi otvorilo rupe u pravilima ili uspostavilo trajni sistem članstva u dvije kategorije. Diplomate upozoravaju da bi nametanje takvog modela moglo dovesti do dubokog raskola između Brisela i država članica.
Osim toga, prijedlog otvara pitanje položaja drugih zemalja kandidata. Crna Gora i Albanija, koje su najdalje odmakle u pregovorima, mogle bi se naći u situaciji da im se nudi "manje vrijedna nagrada", dok bi se postavilo i pitanje da li bi sličan "olakšani" model bio ponuđen zemljama koje godinama stagniraju u procesu, poput Bosne i Hercegovine i Turske.
Nejasno je i kako bi ovakav pristup uticao na zemlje Evropskog ekonomskog prostora, poput Norveške, koje učestvuju u jedinstvenom tržištu bez prava glasa, kao i na bliske partnere EU poput Ujedinjenog Kraljevstva.
