Austrija produžuje rok za regrutaciju u vojsku?

Izvještaj Komisije za vojnu službu predviđa duže trajanje obavezne vojne službe, dodatne vježbe rezervnog sastava i produženje civilne službe na godinu dana.

Komisija za vojnu službu, koju je imenovala austrijska ministrica odbrane Klaudia Tanner (ÖVP), jutros će predstaviti svoj završni izvještaj u kojem se, prema informacijama novinske agencije APA, preporučuje produženje obavezne vojne službe. Sva tri modela koja je komisija razvila predviđaju povećanje ukupnog trajanja osnovne vojne službe, kao i obavezne obuke rezervnog sastava, uz paralelno produženje civilne službe.

Komisija je formirana u junu prošle godine, a činila su je 23 stručnjaka iz javnih institucija i organizacija. Tokom 13 sjednica razmatrani su modeli budućeg razvoja vojne i civilne službe, kao i uloge milicije. Rezultat rada je gotovo 50 preporuka, tri modela vojne službe i oko 40 prijedloga za dodatne poticajne mjere.

Prema dostupnim informacijama, komisija u svom izvještaju daje prednost dvjema od tri ponuđene opcije, koje u velikoj mjeri zadržavaju postojeću strukturu austrijskog odbrambenog sistema, ali s dužim trajanjem obaveza.

Tri modela produženja

Prvi model predviđa osam mjeseci osnovne vojne službe, nakon čega slijedi ukupno 60 dana obaveznih vježbi rezervnog sastava.

Druga opcija zadržava osnovnu vojnu službu u sadašnjem trajanju od šest mjeseci, ali uvodi dodatnu dvomjesečnu obuku rezervnog sastava u periodu do 18 mjeseci od služenja, uz još 40 dana dodatnih vježbi.

Treći model, inspirisan tzv. švicarskim sistemom, predviđa četiri mjeseca osnovne vojne službe, nakon čega bi slijedilo čak 140 dana obavezne rezervne obuke. Međutim, prema procjenama, ovaj model nema veliku podršku unutar same komisije, jer bi zahtijevao temeljitu promjenu postojećeg sistema.

Produženje civilne službe

Komisija smatra da bi svaka promjena vojne službe morala biti praćena i izmjenama u civilnoj službi. U sve tri opcije predviđa se produženje civilne službe na dvanaest mjeseci. Planirano je i uvođenje tzv. „sertifikata o pripravnosti“, kojim bi se pripadnici civilne službe osposobili za zadatke civilne zaštite i odbrane u kriznim situacijama.

U vremenskom smislu, komisija zagovara brzu implementaciju promjena, uključujući hitno zakonsko ponovno uvođenje obavezne obuke za miliciju. Preporuka je da produženje vojne i civilne službe stupi na snagu početkom naredne godine.

Izvještaj će biti predstavljen 20. januara, na godišnjicu referenduma iz 2013. godine, kada je gotovo 60 posto birača podržalo zadržavanje obavezne vojne i civilne službe. Nedavna reprezentativna anketa Ministarstva odbrane pokazala je da 73 posto građana i dalje podržava regrutaciju, dok je 51 posto ispitanih saglasno i s njenim produženjem.

Političke dileme i konsenzus

Ministrica odbrane Klaudia Tanner ranije je izvještaj Komisije opisala kao početak šire političke rasprave.

„Ovo je početni signal za proces diskusije koji treba imati što širu osnovu“, navela je Tanner, naglašavajući da će neki prijedlozi biti lakše primjenjivi, dok će drugi zahtijevati opsežnije političke razgovore.

Govoreći za APA, Tanner je istakla da je za svaku promjenu potreban širok društveni i politički konsenzus.

„Ovo nije samo pitanje koje se tiče ministarstva. Takva odluka ima posljedice po ekonomiju, budžet i društvo“, rekla je ministrica, dodajući da je upravo zbog toga komisija formirana od stručnjaka iz različitih oblasti.

Iako su koalicioni partneri SPÖ i Neos zasad rezervirani prema ideji produženja obavezne vojne službe, Tanner smatra da će se stavovi mijenjati.

„Svijet se promijenio i sada se stvari moraju ponovo preispitati“, poručila je.

Prema njenim riječima, u raspravu će biti uključene i opozicione stranke FPÖ i Zeleni, s kojima je, kako tvrdi, već postignut značajan nivo saglasnosti, uključujući pitanja finansiranja oružanih snaga i protivvazdušne odbrane.