Piše: Sead Numanović
Kao da je sve gotovo.
A uopće nije!
Bosna i Hercegovina trebala bi od sutra imati status pregovarača o ulasku u Evropsku uniju.
To je ono što je, na primjer, Srbija dobila u martu 2012. godine. Misli li iko da današnja Srbija može u EU? Iako je ta država otvorila 22, od 35 pregovaračkih poglavlja. Dobro, za razliku od ostalih, 35. pregovaračko poglavlje je posebno i odnosi se samo na tu državu. I Kosovo. Rješavanje međusobnih odnosa i - u konačnici - uzajamno priznanje kao dvije nezavisne države. Sigurno je Vaša trenutna rekacija - 'to se nikada desiti neće!'. I vjerovatno ste u pravu.
Tek, Bosna i Hercegovina bi sutra trebala dobiti jednu dobru vijest. Sa navodnicima ili bez.
Odobravanjem pregovaračkog statusa, naša je država napravila još jedan iskorak na svom evropskom putu. Koji traje više od dvije decenije.
Dobivanje kandidatskog statusa za BiH jeste bio veliki iskorak. S njim smo, na primjer, dobili i pravo pristupa određenim fondovima EU. Jesmo li to iskoristili, veliko je pitanje. Odgovor je najvjerovatniji da - nismo.
I tu je ključni problem!
BiH će sutra iz Brisela dobiti muštuluk.
I uz njega set zahtjeva za promjenama.
Njih - u 90 posto slučajeva - mora provoditi aparat državne uprave. A bh. državna uprava je devastirana! U njoj i dalje ima izuzetno sposobnih, stručnih i pametnih ljudi. Ali takvi ne vode državne javne ustanove. Naprotiv!
I trebat će istinsko čudo da se i sutrašnja preporuka EU ubrzano pretoče u početak pregovora, neophodne promjene koje će biti i "ovozemaljske", poput konačne zabrane pušenja na javnim mjestima, na primjer, reguliranje klanja životinja ili pečenja rakije. A da o onim pakleno teškim - poput promjena Ustava, i ne govorimo.
Ne, ne postoji država koja je ušla u EU a da prije toga nije u više navrata mijenjala Ustav.
Ovaj Dejtonski je nespojiv s Evropom. I to vidimo po brojnim neprovedenim presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. A one su sastavni dio pravne stečevine EU.
Prema sve glasnijim kritičarima iz Evropske unije, Brisel stalno popušta Bosni i Hercegovini. I to je potpuno tačno.
Sam kandidatski status, koji smo dobili krajem 2022. godine, bio je suprotan svemu što je pisalo u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za tu godinu. Na kraju, odluka o kandidatskom statusu objašnjena je kao nagrada građanima BiH koji žele u EU. Formulacija je to koja je prethodno korištena za isti status koji je dobila ruskom posvemašnjom agresijom pogođena Ukrajina.
I od tada BiH prati ukrajinski put k EU.
To znači i da najavljena sutrašnja odluka Evropskog vijeća, vrhovnog organa EU, predstavlja kontinuitet.
Ukrajina očekuje početkom ljeta početak pregovora. Šest mjeseci nakon što je dobila zeleno svjetlo za to. Pregovarački okvir je dobrano definiran i brusit će se do juna. A onda slijedi prva međuvladina konferencija EU i Ukrajine i formalni početak pregovora. Ne znači da će pregovori i krenuti odmah.
To je već doživjela Sjeverna Makedonija. Ova država, zbog blokada Bugarske, više od dvije godine čeka stvarni početak pregovora. Prije toga, 17 godina je bila kandidat za ulazak u EU.
Bugarska traži, uz ostalo, da se njena nacionalna zajednica u Makedoniji ugradi u Ustav.
U bugarskom ustavu ne postoji niti jedna manjina. Svi su Bugari, usprkos tome što se najmanje 10 posto stanovništva izjašnjava kao Turci.
EU podržava zahtjeve Bugarske, bez obzira što većina njenih čelnika ili prezire to što zvanična Sofija traži ili ne može razumjeti. Ipak, Bugarska je u EU!
Dakle, BiH dobija pregovarački status i imat će pravo povlačiti novac iz dodatnih EU fondova. To ne radimo jer ne znamo. Niti ko ozbiljno radi da naučimo. Pa je i to indikativ koliko smo odista spremni za evropski put.
Ali, eto, Brisel će nam izdati "boarding pass" i uputi ti nas prema konačnoj destinaciji.
Na tom putu, dakle, morat će se mijenjati ogroman broj zakona, propisa i već pominjani Ustav.
Osim Ustava, morat će se, u skladu s presudama Suda iz Strazbura, mijenjati i Izborni zakon.
Javnost je već vidjela u više navrata kako to izgleda.
Ne zaboraviti primjer Bugarske i makedonski put u EU.
U EU je i Hrvatska. Njena će se "pikati" manje ili više na bh. evropskom putu. I nemojte imati iluzija da se neće "pikati".
Ukrajina je čedo Zapada. EU je uradila sve - a i više od toga - da izađe ususret Ukrajini. No, u jednom od zadnjih nacrta pregovaračkog okvira ugrađene su odredbe koje je zahtijevala Mađarska, a tiču se položaja Mađara u Ukrajini.
