Novo istraživanje Detektora otkriva do sada neobjavljene snimke ruskih kampova za moldavske građane koji su tokom obuka slani na zadatke snimanja ambasada u zemljama regiona, uključujući i one u EU, kao i da je tokom obuke korišten sadržaj koji podučava kako praviti bombe i otrove.
U polupraznom kafiću na periferiji prijestolnice Moldavije u zimsko jutro 2026. godine novinarsku ekipu pozdravio je jedan od gostiju, uz upozorenje da ne želi pred kamere.
“To su vojni ljudi i mogu me identificirati čak i po gestama, manirima, po glasu, čak i ako mi prekrijete lice kvadratićima ili promijenite glas, mogu me identificirati, prepoznat će ko je to”.
Prije dvije godine do njega je stigao prijedlog – zaradit će više od trenutne plate ako pristane na putovanje u Evropu, gdje će ga instruktori naučiti kako da preživi.
Taj put će ga u ljeto 2024. dovesti do šume u blizini Banje Luke, gdje su ruski instruktori obučavali grupe Moldavaca za izazivanje nereda, pred ključne izbore i referendum, na kojima se odlučivalo o evropskoj budućnosti ove zemlje u istočnoj Evropi.
Tragom moldavskih presuda
Na osnovu presuda suda u Moldaviji, razgovora sa učesnicima kampova, izvorima bliskim istrazi, tužiteljima i materijalima koje je sakupio, Detektor otkriva nove detalje o kretanju i zadacima učesnika ruskih obuka u BiH 2024. godine, koje su podrazumijevale i slikanje i posmatranje državnih institucija i diplomatskih predstavništava u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.
Za kamp se saznalo u oktobru 2024. godine, nakon što su vlasti u Moldavije saopštile da su prekinule planove o miješanju u izbore te zemlje i izazivanje nereda, optužujući Rusiju. Istog mjeseca u toj zemlji održani su parlamentarni izbori i referendum o pristupanju EU, na kojima su pobjedu odnijele proevropske snage. Vlasti u Rusiji odbacile su sve optužbe.
Imali su dronove koji nisu bili za igru
Šef moldavske policije Viorel Cernăuțeanu, zajedno s predstavnicima tajne službe te zemlje SIS, naveo je 17. oktobra 2024. na konferenciji za novinare da je BiH bila, uz Rusiju i Srbiju, ključna destinacija gdje su grupe mladih iz Moldavije odlazili na obuku.
“Imali su (instruktori) dronove koji nisu bili za igru, već vojni”, ispričao je novinarima Detektora učesnik kampa tokom sastanka na periferiji Kišinjeva dvije godine kasnije.
Dodao je i da su se instruktori bojali da će biti otkriveni, jer je vrijednost svakog drona bila između tri i pet hiljada eura.
Onda je otkrio da su pojedini iz njegove grupe dobili instrukcije da posjete gradove u regiji sa posebnim zadatkom.
“Dali su nam određene upute, naprimjer: ‘Vas dvoje idite u Bosnu da fotografišete američku ambasadu sa svih strana, ali na način da vas ne pronađu, a vas dvoje idite u Hrvatsku i fotografišite rusku ili moldavsku ambasadu, šta god vam padne na pamet’ ili: ‘Vi idite u Beograd da fotografišete češku ambasadu’”, prisjetio se učesnik kampa.
Kroz kamp u BiH je prošlo najmanje tri grupe Moldavaca koje su se sastojale od pet do 12 ljudi u periodu od jula do početka septembra 2024. godine.
Sud u Moldaviji je do sada donio tri osuđujuće presude u kojima se pominje kamp u BiH.
U jednoj od njih, donesenoj 26. marta 2026. godine, u kojoj su Moldavci Ion Chirita i Nikita Sirenko osuđeni na ukupno šest i po godina uslovne kazne zatvora, potvrđuju se navodi učesnika kampa sa kojim je Detektor razgovarao.
Praktična vježba u Banjoj Luci
Kako se navodi, na prijedlog instruktora pod nadimcima Grigore i Alexandru, učesnici kampa su imali praktičnu vježbu u Banjoj Luci, gdje su dobili zadatak da pronađu i lociraju razne diplomatske i administrativno-vladine zgrade.
Kako se dodaje, ruski instruktori su im dali telefon sa posebnom aplikacijom u kojoj su morali postaviti koordinate lokacija od interesa. Zadatke su izvršavali nekoliko sati u Banjoj Luci, postavljajući u aplikaciju nekoliko lokacija za polijetanje dronova i zgrade od interesa.
Ova saznanja za Detektor je potvrdio i moldavski tužilac Vitalie Chisca.
“Koliko znamo, prva grupa je također izvodila praktične vježbe vezane za proučavanje cilja, odnosno imala je zadatak da izvrši borbene napade u gradu Banjoj Luci kako bi identificirala vladine i diplomatske zgrade i moguća mjesta za slijetanje i polijetanje dronova”, rekao je on u februaru 2026. odgovarajući na novinarska pitanja u Kišinjevu.
Pored Chirite i Sirenka, zbog učešća u kampu u BiH u odvojenim procesima u Moldaviji na ukupno 13,5 godina zatvora su osuđeni i Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Vladimir Harcevnicov, koji su u bjekstvu, i Dilan Danil koji je već u zatvoru zbog drugog krivičnog djela.
U presudama se navodi da je kamp bio smješten u šumi kod Glamočana, nadomak Banje Luke, u blizini rijeke. Sastojao se, kako se objašnjava, od šatora u kojima su boravili učesnici, koje je grupa instruktora trenirala za izazivanje masovnih nereda, manevrisanju ispuštanja eksplozivnih naprava iz dronova, razbijanju policijskih kordona.
Obuka je, između ostalog, uključivala i pripremu zapaljivih predmeta i identifikaciju nadzornih kamera. Učesnicima je, navodi se, isplaćivano od 450 do 800 eura naknade.
Presude otkrivaju i da su instruktori bili Rusi koji su se identifikovali po nadimcima, kao što su Alexandr, Goša, Bata.
Ruski priručnik
Detektor je od izvora bliskog istrazi saznao i da su moldavske vlasti otkrile da je učesnicima kampa Ludmili Costenco, Alioni Gotco i Vladimiru Harcevnicovu u BiH podijeljen priručnik “Ruska kuhinja: Azbuka domaćeg terorizma”.
Zabranjen u Rusiji, gdje se smatra ekstremističkim sadržajem, priručnik nepoznatih autora na nekoliko stotina strana na ruskom pruža instrukcije za pravljenje eksploziva i otrova od legalno dostupnih sastojaka koji se, kada se pomiješaju, pretvaraju u ubojito oružje.
Detektor nije mogao nezavisno potvrditi navode da su učesnici koristili sadržaj iz ovog priručnika. Gotco je odbila razgovor za Detektor, dok Costenco i Harcevnicov nisu odgovorili na poruke upućene preko Facebooka.
Ipak, izvor blizak istrazi Detektoru je ustupio i fotografije stranica iz sveske ispisane rukom na ruskom jeziku, koje su navodno pronađene kod njih prilikom hapšenja.
U pitanju su instrukcije za obuku operatera drona i diverzije.
Na jednoj od stranica, naslovljenoj kao “Recepti”, ispisana su uputstva za pravljenje zapaljivih smjesa. Kako se između ostalog navodi, smjesa mora biti ljepljiva kako bi se zalijepila na objekat, a pominju se i napalm, benzin i aceton.
Na drugoj stranici se opisuje “operativna psihologija” i “kodeks časti ruskog oficira”, kao i glavni princip: “Ne naškodi!!! (sebi, građanima)”.
Na toj stranici ljudi su podijeljeni u kategorije, kao što su “ovce”, označene najnižom ocjenom, “psi”, “pastiri”, “vukovi” i “bogovi”, koji su ocijenjeni najvećom ocjenom. Na istoj stranici se navodi i princip: “Budi spreman da će sve poći po zlu”.
Profesor kriminalistike u Sarajevu Armin Kržalić ocijenio je da bi takvi dokumenti trebalo biti dobar i koristan dokaz tužilaštvu.
“Da se može povezati ili na neki način da se može doći dalje i dublje u proces istrage kako bi se mogli dokumentirati ovakvi slučajevi”, rekao je on.
Koracima “turista”
Moldavski tužilac Dumitru Ștefârță objasnio je za Detektor da su učesnici kampa u BiH došli preko Rumunije i Srbije.
“Utvrđeno je da su boravili konkretno u planinama i šumama”, rekao je on.
Detektor je od učesnika kampa sa kojim je razgovarao i izvora bliskog istrazi saznao jednu od lokacija u BiH na kojoj su boravili učesnici kampa, a koja odgovara tom opisu. U pitanju je šuma koja se nalazi nedaleko od Gornjih Priječana, kod Banje Luke.
Isječci iz videa kamere drona: Aliona Gotco (gore lijevo), Vladimir Harcevnicov (dole lijevo) i nepoznati muškarci (gore i dole desno). Foto: Screenshot
