U trenutku kada Bosna i Hercegovina pokreće izgradnju moderne brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Republikom Hrvatskom, Tuzlanski kanton i dalje ostaje izoliran i saobraćajno zapostavljen.
Iako se nova vlast u Federaciji BiH, koja je na predizbornim skupovima obećavala konačnu putnu deblokadu TK, nalazi u trećoj godini mandata, na prostoru TK još uvijek nije izgrađen nijedan metar brze ceste ili autoputa, piše Tuzlainfo.ba.
-Umjesto lažnih prebrojavanja i bježanja od životnih pitanja moramo se posvetiti rješavanju saobraćajne deblokade Tuzlanskog kantona. To podrazumijeva, između ostalog, dovršenje dionice autoputa (Y kraka), dionica Zenica – Zavidovići – Banovići – Tuzla; početak gradnje autoputa Tuzla – Brčko – Orašje i završetak projekta za izgradnju brze ceste Tuzla – Gračanica – Doboj – uzviknuo je ushićeno Denis Bećirović sa govornice, u crveno obojenog, tuzlanskog Mejdana 22. septembra 2022. godine, tražeći od Tuzlaka da podrže njega i drugove iz SDP-a.
Od tada je prošlo više od 1000 dana, a od imenovanja Vlade FBiH na čijem se čelu našao SDP-ov Nermin Nikšić skoro 800 dana.
Šta se od tada, kada je prekinuta vladavina SDA i partnera, zbog koje je kako su SDP-ovci često isticali (i bili u pravu) Tuzlanski kanton bio u putnoj blokadi, promijenilo? Ništa. Tuzlanski kanton i dalje ima najviše registrovanih automobila i najviše stanovnika u FBiH. I dalje kroz akcize izdvaja najviše sredstava za puteve i dalje nema ni metra metra ni u gradnji započetog autoputa ili brze ceste,
Čak i najnovije odluke Vlade Federacije BiH iz marta 2025. godine, u okviru kojih je odobreno više od 187 miliona KM za putnu infrastrukturu širom zemlje, pokazuju jasnu i nelogičnu neravnotežu. Dok se u Hercegovini realizuju dionice poput Mostar – Polog – granica s Hrvatskom, Tuzli se dodjeljuju simbolična sredstva i usputni projekti, poput rekonstrukcije ulica i gradnje kružnih tokova.
Autoput Orašje – Tuzla, za koji je prema ranijim procjenama bilo potrebno 1,5 milijardi KM, a danas gotovo dvije milijarde, i dalje je na dugom štapu. Ranije smo pisai da su posljednja laganja od 35 miliona KM samo kap u moru i predstavljaju tek 1,7 posto potrebnog iznosa. Ako se ovim tempom nastavi, Tuzlaci će na autoput čekati još četvrt stoljeća.
Za razliku od Tuzlanskog kantona, zapadna Hercegovina čije interese u Vladi FBIH zastupa HDZ dobija nove brze ceste, autoputeve i funkcionalna saobraćajna rješenja. U „crvenoj“ Tuzli koja je vladajučem SDP-u dala najviše glasova se i dalje saniraju raskrsnice i najavljuju budući projekti, dok građani svakodnevno trpe posljedice saobraćajne izolacije: gužve, spore i opasne magistralne ceste, te nedostatak veza sa ostatkom zemlje i Evropskom unijom.
Rečenica koja se već godinama ponavlja da tuzlanski političari, čim pređu Karaulu zaborave odakle su došli, čini se da nikad nije bila aktuelnija. Stranke se mijenjaju, obećanja olako daju, a stanje u Tuzlanskom kantonu se po pitanju saobraćajne infrastrukure ne mijenja. Do kada?
