Zašto stoji Južna interkonekcija?

Južna interkonekcija je krak plinovoda koji u Evropu donosi ovaj vitalni energent koji nije ruskog porijekla.

U vremenima kada Zapad privodi kraju svoju ovisnost od ruske nafte i plina, Južna interkonekcija pojavljuje se kao politički, sigurnosni, ekonomski pa i kulturološki imperativ!

Bosna i Hercegovina ima samo jedan plinovod. Krak tzv. Turskog toka donosi plin iz Rusije u našu zemlju.

Južna interkonekcija ne samo da bi razbio ruski monopol s plinom u BiH, već bi otvorio nove razvojne šanse.

Obzirom da prolazi kroz područja Bosne i Hercegovine koja do sada nisu koristila plin, a imaju već razvijenu industriju, Južna interkonekcija dala bi priliku za otvaranje hiljada novih radnih mjesta.

Ali...

Obzirom na stratešku važnost projekta, u sve se upetljala politika.

Stvari su otišle toliko daleko da je čak i američki ambasador u Sarajevu Michael Murphy, kao rijetko kada, oštro kritizirao direktno Dragana Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice.

Optužio ga je da iz sebičnih, ličnih razloga, blokira Zakon o Južnoj interkonekciji.

On je usvojen na Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2021. godine. Na Domu naroda reagirali su delegati HDZ-a uloživši amandmane.

Njihova suština bila je da se onemogući donošenje zakona o ovom plinovodu kojim bi upravljao BH Gas. Umjesto toga, inicirano je osnivanje posebne plinske kompanije pri Vladi Zapadno-hercegovačkog kantona.

BH Gas nije "dovoljno hrvatski" pa zato ne može ni upravljati plinovodom koji je faktički doveo do pred realizaciju.

Evropska unija snažno zagovara izgradnju ove energetske konekcije. Spremna je uložiti milione eura u njegovu realizaciju i gotov plinovod čiji bi krak išao iz Hrvatske te na Zagvozdu ušao u BiH i došao do Novog Travnika, pokloniti građanima BiH.

I ponuda EU već godinama stoji na stolu.

Dragan Čović to uporno onemogućava.

U sve se upetljao i njegov koalicioni partner Milorad Dodik. On je isforsirao Novu istočnu interkonekciju. U suštini, radi se o projektu gasifikacije Banje Luke urađenom još u vremenima socijalizma. Problem je, međutim, što bi taj plin - opet - u BiH dovozio ruski plin!

Delegacija Evropske unije za Politicki.ba saopćila je da nije dobra ideja graditi još jedan plinovod sa ruskim plinom.

"Ured EU u BiH pozdravlja odluku Vijeća ministara BiH u vezi Južne interkonekcije. Po pitanju alternativa izvora energije i sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom, Bosna i Hercegovina je u potpunosti zavisna od jednog jedinog izvora (uvoz ruskog prirodnog gasa preko Turskog toka), što je čini ranjivom u slučaju prekida snabdijevanja. Južna interkonekcija će doprinijeti jačanju integracije BiH u evropsko tržište gasa i povećanju sigurnosti snabdijevanja.

Projekat ispunjava uslove i za bespovratna sredstva EU kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF), nakon podnošenja zrele projektne dokumentacije. U tom cilju, BiH bi trebala ubrzati izradu glavnog projekta interkonekcije, te usvojiti zakon o projektu Južnog interkonektora (koji bi se povezao na hrvatsku gasnu mrežu preko ogranaka za Novi Travnik i Mostar).

Osim toga, pozdravljamo i iskazani duh saradnje u okviru Vijeća ministara, a kojim se napravio odmak od političkih razmatranja s kojima niti jedna od strana nije na dobitku.

Premda je EU stava da Istočna interkonekcija ne doprinosi boljoj kvaliteti i sigurnosti snabdijevanja gasom u BiH, važno je da je pronađen kompromis. Pozivamo na nastavak rada u ovakvom produktivnom duhu kako bi se omogućila izgradnja daljih infrastrukturnih projekata u korist građana BiH",rečeno nam je.

Ipak, Južna interkonekcija i dalje tapka u mjestu.

Iako je Vlada Nermina Nikšića povukla, pa onda u parlamentarnu proceduru poslala prijedlog i ovog zakona, on je ponovo skinut sa dnevnog reda sjednice Federalnog parlamenta.

Do toga je došlo na insistiranje - opet - Dragana Čovića.

To je dovelo do žestoke reakcije ambasadora Murphyja.

"Vrijeme ističe. Međunarodne finansijske institucije odustaju od finansiranja novih projekata prirodnog gasa i njihova spremnost da podrže interkonekciju će se vremenom smanjiti. Dalja odlaganja projekta znače da bi potrošači i preduzeća u Federaciji mogli platiti više za isti projekat – ili još gore, moglo bi značiti da južna interkonekcija nikada ne bude izgrađena.

Zbog toga bi se moglo desiti da BiH bude uskraćena za mnoge ekonomske i sigurnosne koristi koje bi ova konekcija pružila.

Bez osiguranog povoljnog finansiranja, BiH će također izgubiti do 26 miliona eura grant sredstava iz Investicionog okvira Evropske unije za zapadni Balkan.

Sumnjivi prijedlozi o alternativnom finansiranju su još jedno odvraćanje pažnje i malo je vjerovatno da će se ostvariti, posebno ako ne postoji odobren okvirni zakon za projekat koji je u skladu sa međunarodnim standardima i ima ekonomski smisla.

Drugim riječima, pristup Dragana Čovića Južnoj interkonekciji vjerovatno će ubiti projekat", naveo je Murphy.

Pred federalne vlasti sada je imperativ da se Južnoj interkonekciji sasvim ozbiljno pristupi. Da se neophodni zakon, koji je prošao i kontrole Evropske unije, usvoji u obliku koji je dogovoren i bez „spiska želja“ Dragana Čovića.

Ako se to uskoro desi, radovi od Zagvozda do Novog Travnika, a krakom koji ide za Mostar i na koji se može „prikačiti“ i Aluminij, čemu se nadaju i predstavnici Evropske unije, mogu početi.

Bitno je istaći da je već ranije, prije skoro 20 godina, od Zenice do Novog Travnika urađen plinovod kojim bi se Južna interkonekcija mogla „nasloniti“ na postojeći plinovod koji ovaj energent dovodi do Sarajeva.

Time bi se industrija i stanovništvo zeničko-sarajevskog bazena mogla osloboditi ovisnosti o ruskom plinu.

Taj spoj osigurao bi da ni manji bh. entitet u cjelosti ne ovisi o ruskom plinu.

Bilo kakvo „zavrtanje slavina“ Moskve prema Evropi moglo bi se bezbolno premostiti i u BiH preusmjeravanjem tokova plina iz Južne interkonekcije u Istočnu...