Spor oko Južne interkonekcije: Eksperti postavljaju neugodna pitanja Nikšiću

Stručni tim upozorava na nejasnoće oko nove kompanije i političku pozadinu projekta vrijednog više od milijardu dolara.

Samostalni ekspertni tim iz Tuzle uputio je opširno otvoreno pismo premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću i ministru energije, rudarstva i industrije Vedranu Lakiću, zahtijevajući hitno objašnjenje zbog izmjena Zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska, kojima se mijenja investitor projekta vrijednog između 1,4 i 1,5 milijardi dolara.

U pismu se podsjeća da je prema važećem zakonu investitor bio BH-Gas d.o.o. Sarajevo, uz jasno definisan model finansiranja, dok se izmjenama zakona ta uloga dodjeljuje kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. Sarajevo.

„Molimo vas da nama i javnosti hitno objasnite razliku investitora BH-Gas i AAFS Infrastructure and Energy, jer se radi o ključnom pitanju sigurnosti i realizacije projekta“, navodi se u dopisu.

Autori naglašavaju da je BH-Gas u zakonu imao jasno razrađen sistem finansiranja, dok kod nove kompanije takve garancije nisu vidljive.

„BH-Gas je kroz zakon već iskazao sigurnost u finansiranju, dok AAFS to nije učinio i ostaje otvoreno pitanje kako će se obezbijediti sredstva za izgradnju plinovoda“, upozoravaju.

Posebno oštar dio pisma odnosi se na pozadinu kompanije koja bi trebala preuzeti projekat.

„Da se za investiranje izgradnje plinovoda ‘na riječ’ vjeruje kompaniji registrovanoj u SAD-u bez jasnih referenci, to je čudo neviđeno za projekat ove veličine“, stoji u pismu.

Autori dalje iznose niz detalja o povezanosti kompanije sa američkim političkim i lobističkim krugovima, uključujući porodicu Flynn.

„Joseph Flynn, predsjednik kompanije, brat je Michaela Flynna koji je bio savjetnik za nacionalnu sigurnost i kasnije lobista za vlasti Rs, što dodatno komplikuje cijelu sliku projekta“, navodi se.

U pismu se ukazuje na, kako tvrde, paradoksalnu situaciju u kojoj se istovremeno vode različite političke i poslovne aktivnosti.

„Dok jedan brat pregovara o projektu koji bi trebao smanjiti ovisnost o ruskom plinu, drugi lobira za političke strukture koje su bliske Moskvi – to otvara ozbiljna pitanja o stvarnim interesima“, ističe se.

Kao dodatni problem navodi se i uloga drugih aktera uključenih u kompaniju.

„Potpredsjednik kompanije je advokat poznat po pokušajima osporavanja rezultata izbora u SAD-u, bez ikakvog iskustva u energetskom sektoru i bez ijednog realiziranog projekta plinovoda“, navode autori.

Posebno se problematizira i registracija same kompanije u SAD-u.

„Kompanija je registrovana na adresi koja služi kao formalno sjedište za hiljade firmi, što dodatno dovodi u pitanje njen stvarni kapacitet i ozbiljnost“, upozorava se.

Pismo donosi i detaljnu hronologiju događaja koja, prema autorima, ukazuje na unaprijed planiran proces.

„Dana 20. novembra održan je sastanak političkih lidera u Ambasadi SAD-a, a samo četiri dana kasnije registrovana je kompanija u Vajomingu – to ne može biti slučajnost“, navodi se.

Dalje se ističe da je već narednog dana nakon registracije kompanije Vladi Federacije BiH upućeno pismo namjere.

„Samo dan nakon osnivanja kompanije, u Vladu stiže pismo namjere sa sadržajem koji je, očigledno, već bio dogovoren“, stoji u dokumentu.

Autori tvrde da je potom uslijedila serija sastanaka bez učešća predstavnika BH-Gasa, nakon čega je pokrenuta procedura izmjene zakona.

„Na sastancima sa ključnim političkim liderima nije bilo predstavnika BH-Gasa, što jasno pokazuje da je već tada bio isključen iz procesa“, upozorava se.

Vrhunac, kako navode, predstavlja upućivanje izmjena zakona u hitnu parlamentarnu proceduru.

„Predložen je zakon kojim se konkretna privatna firma direktno upisuje kao investitor, dok se BH-Gas eliminiše – što predstavlja klasičan primjer privilegovanja“, tvrde autori.

U pismu se citira i stav organizacija koje se bave transparentnošću i zaštitom javnog interesa.

„Direktno imenovanje investitora u zakon predstavlja ozbiljan rizik za transparentnost, konkurenciju i javni interes“, upozorava se, pozivajući se na analize relevantnih organizacija.

Dodatno se ističe da ovakav pristup može biti u suprotnosti s ustavnim i zakonskim okvirom.

„Ovakav zakon nije u skladu s pravnom stečevinom EU niti sa važećim zakonima BiH i FBiH, te može dovesti do pokretanja postupaka pred ustavnim sudovima“, navodi se.

Autori pisma zaključuju da je riječ o procesu koji zahtijeva hitno razjašnjenje i odgovornost nadležnih.

„Ovaj hronološki slijed nije slučajan – radi se o operaciji u kojoj je prvo postignut politički dogovor, a zatim su naknadno stvarani pravni i formalni okviri“, upozoravaju.

Na kraju, upućena je i direktna poruka vlastima.

„Vaš mandat možda ističe, ali odgovornost za eventualne nezakonite odluke ostaje – zato tražimo da odmah objasnite sve okolnosti i razlike između investitora“, poručuju autori otvorenog pisma.