Južne plnske interkonekcije nema do 2030.!

Bečarević upozorava na nedostatak studija, finansiranja i jasnog modela snabdijevanja gasom.

Priča o izgradnji Južne plinske interkonekcije ponovo je aktuelizirana nakon sastanka zastupnika Parlamenta FBiH, predstavnika američke kompanije AAFS i Ambasade SAD-a, ali uprkos optimističnim porukama vlasti, brojna ključna pitanja i dalje su bez odgovora.

Bivši direktor BH-Gasa i stručnjak za gasni sektor Almir Bečarević, u interjuu za Slobodnu Bosnu, ističe da je prezentacija kompanije AAFS bila otvorena, ali da je jasno pokazala koliko je projekat još uvijek u ranoj fazi.

– Kompanija AAFS tek treba započeti proces obezbjeđenja finansijskih sredstava za realizaciju investicije i još uvijek ne zna hoće li novac osigurati iz privatnih fondova ili bankarskog sektora – rekao je Bečarević, dodajući da ova kompanija neće upravljati gasovodom, već da se tek treba osnovati novo preduzeće za tu svrhu.

Prema njegovim riječima, nedostaju ključni dokumenti koji bi omogućili ozbiljno planiranje projekta.

– Nema studije izvodljivosti niti za realizaciju Južne interkonekcije niti za cijenu gasa, a ne postoje ni analize za izgradnju termoelektrana na gas niti okvirna cijena proizvedene električne energije – naveo je.

Dodatnu neizvjesnost predstavlja i pitanje rokova, s obzirom na to da, kako kaže, ni predstavnici investitora ne mogu precizirati kada bi radovi mogli početi.

– Izgradnja bi trajala dvije do tri godine od početka radova, ali niko ne može procijeniti koliko će trajati pripremne aktivnosti – istakao je.

Bečarević upozorava da ni pitanje snabdijevanja gasom nije riješeno, posebno imajući u vidu ograničene kapacitete LNG terminala na Krku.

– Terminal je gotovo u potpunosti rasprodao kapacitete, pa bi se gas morao kupovati od preprodavača, a u drugoj fazi otvarati pregovori s Hrvatskom o proširenju kapaciteta – rekao je, dodajući da nema odgovora ni na pitanje ko bi zakupio transportne kapacitete.

Zbog svega navedenog, smatra da je projekat tek na samom početku.

– Kada pogledate listu otvorenih pitanja, jasno je da ova investicija nije ni na početku, već na pra-početku, tako da gasovod ne bi mogao biti izgrađen prije 2030. godine – naglasio je.

Komentarišući tvrdnje federalnih vlasti da bi projekat mogao biti završen do kraja 2027. godine, Bečarević je bio izričit.

– Takve najave mogu se opisati jednom riječju – ubleha. Ne postoji način da ovaj projekat zaživi prije eventualne obustave isporuke ruskog gasa – rekao je.

U tom kontekstu upozorava da bi Bosna i Hercegovina mogla biti primorana na kupovinu gasa na otvorenom tržištu, posebno ako dođe do prekida tranzita preko Bugarske u skladu s odlukama Evropske unije.

Govoreći o ulozi domaćih kompanija, Bečarević smatra da bi BH-Gas mogao ostati transporter, ali uz ograničenu ulogu.

– BH-Gas bi trebao prilagoditi sistem reverzibilnom radu kako bi gas mogao dolaziti iz pravca Južne interkonekcije, ali bi njegova uloga bila reducirana – naveo je.

Kada je riječ o Energoinvestu, ukazuje na promjene u zakonodavnom okviru koje predviđaju liberalizaciju tržišta.

– Nije jasno kako neko zamišlja da Energoinvest ostane ekskluzivni snabdjevač, jer je već usvojen zakon koji predviđa da će tržište gasa biti otvoreno i da dozvole izdaje regulator – istakao je.

Bečarević se osvrnuo i na druge planirane pravce snabdijevanja gasom, uključujući Sjevernu interkonekciju, navodeći da za takve projekte trenutno ne postoje adekvatne tehničke pretpostavke.

– S druge strane granice nema gasovoda na koji bi se Sjeverna interkonekcija mogla priključiti, osim postojećeg kod Slavonskog Broda – rekao je.

Na kraju, posebno je naglasio neizvjesnost u vezi s cijenom gasa za krajnje potrošače.

– Ovo je ključno pitanje na koje trenutno niko nema odgovor. U cijenu će biti uključeni troškovi proizvodnje, transporta, zakupa kapaciteta i distribucije, kao i povrat investicije i profit – upozorio je Bečarević.