"Svima je jasno da se osjeti zamor u procesu proširenja kako u EU tako i u zemljama kandidatima pa je ovo prilika da se pronađe način da se osigura nova energija i novi zamah u proširenju".
Piše: Mirza Čubro
U institucijama Evropske unije mjesecima se održavaju intenzivne konsultacije o kreiranju novog modela proširenja. Evropski dužnosnici pokušavaju pronaći rješenje koje bi osiguralo brzo članstvo Ukrajine u EU, ali bi se primjenjivalo i na sve ostale zemlje kandidate za članstvo, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Posljednjih dana kao najizglednija opcija pominje se tzv. model obrnutog članstva koji podrazumijeva prvo ulazak trenutnih kandidata za članstvo u Evropsku uniju, a potom provedbu reformi kako bi se te, potencijalno nove članice, uskladile s pravilima i standardima unije. Kako bi to izgledalo u praksi, zasad je teško odgonetnuti.
Jasna pravila za standarde proizvoda i tržišta
“U ovom trenutku o tom modelu znamo jako malo, jer se o detaljima još diskutuje unutar institucija Evropske unije i informacije koje imamo su šture i bazirane na neformalnim brifinzima. Moguće je da model nije u potpunosti definisan, a moguće je i da čelnici EU jednostavno ne žele otkrivati previše detalja u ovoj fazi. Ono što je sigurno jeste da je glavni motiv zbog kojeg se razmatra promjena pristupa Ukrajina, ali ono što bude važilo za Ukrajinu, važit će I za ostale kandidate pa tako I za zemlje naše regije. Ujedno, svima je jasno da se osjeti zamor u procesu proširenja kako u EU tako i u zemljama kandidatima pa je ovo prilika da se pronađe način da se osigura nova energija i novi zamah u proširenju” kaže za portal !Odgovor Adnan Ćerimagić, viši analitičar u Evropskoj inicijativi za stabilnosti (ESI).
Pojašnjava da će, u slučaju da ovaj model bude i formalno prihvaćen, poseban izazov biti u oblasti jedinstvenog tržišta, jer Evropska unija decenijama uspostavlja standarde koje svi privredni subjekti moraju ispuniti kako bi plasirali svoje proizvode i usluge na evropskom tržištu. Ukoliko bi, primjerice Bosna i Hercegovina, postala članica po ovom modelu, ostaje otvoreno pitanje kako bi se osigurao pristup privrednih subjekata iz te zemlje jedinstvenom tržištu.
Ćerimagić podsjeća na primjere i ideje o kojima se razgovaralo o izvozu mlijeka u EU iz zemalja zapadnog Balkana. Stav EU je i tad bio jasan, na tržište mogu samo proizvodi koji su proizvedeni u skladu sa standardima Unije.
Bez krupnih reformi proteklih godina
U slučaju primjene novog ili postojećeg modela, za BiH stvari se neće značajno promijeniti jer domaće vlasti nisu uradile dovoljno za uspostavu funkcionalne tržišne ekonomije. Navodi se to, iz godine u godinu, u izvještajima Evropske komisije o napretku zemalja kandidata.
“Ekonomsko upravljanje pogoršalo se 2024. zbog ponovnih političkih napetosti. Oblikovanje i provedba politika i dalje su ugroženi visoko-politiziranim procesima donošenja odluka, institucionalnom rascjepkanošću i nedovoljnom suradnjom među ključnim sudionicima, posebno iz entiteta Rs. Ozbiljna kašnjenja u dogovaranju budžeta za institucije na državnoj razini i dalje ometaju njihovo funkcioniranje i narušavaju njihove kapacitete. Kvaliteta i vjerodostojnost fiskalne politike dodatno su se pogoršale 2024, uglavnom zbog usmjerenosti na kratkoročne ciljeve, kao što su povećanje socijalnih transfera i plaća znatno iznad povećanja produktivnosti.”, navodi se u posljednjem izvještaju Evropske komisije o BiH.
U ovom izvještaju također stoji i da je provedba smjernica politike koje su zajednički donesene na ekonomskom i financijskom dijalogu s EU-om u maju 2024. i dalje je ograničena, slab izvozni rezultat tokom izvještajnog perioda doveo je do znatnog pogoršanja deficita tekućeg računa, a kombinacija makroekonomskih politika pogoršala se i njome se ne rješavaju na odgovarajući način glavni izazovi zemlje.
Uspjesi na tržištu incidentni
Azra Hadžiahmetović, profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i bivša ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, naglašava da članstvo BiH u Evropskoj uniji nema alternativu te da ispunjenje uslova nužnih za pristupanje mora biti ultimativni cilj svih vlasti u BiH.
“Na početku da pomenem da EU ništa ne zahtijeva od kandidata za članstvo. Funkcionalna tržišna ekonomija je dio tzv. startnih uslova (ekonomski kriteriji) koji se odnosi na izgradnju kapaciteta kako bi se država ulaskom u članstvo mogla uspješno nositi sa konkurencijom na jedinstvenom tržištu EU. Bh. ekonomija je još uvijek krhka a strukturne reforme i snažne institucije, kao važna pretpostavka ekonomskih kriterija, su zahtjev koji predugo i prečesto čujemo. U nekim područjima pomaci su ostvareni ali generalno kasnimo. Uspješni ali, nažalost, rijetki primjeri realnog sektora i njihovo prisustvo na tržištu EU više su rezultat pojedinačnog angažmana nego stimulativnog poslovnog ambijenta kreiranog neophodnim reformama u svim segmentima tržišne ekonomije sa EU predznakom”, kaže Hadžiahmetović za portal !Odgovor.
Evropski put kao instrument unutrašnje politike
Naglašava da složena ustavna struktura BiH značajno usporava provedbu reformi, posebno u ustavno-pravni sistem ugrađena mogućnost “sistemskih blokada”. U tom kontekstu, ističe Hadžiahmetović, posebno je važno naglasiti da imamo verbalno opredjeljenje svih političkih aktera ( ili većine) o našem putu ka članstvu u EU s jedne strane, i korištenje institucionalnih mehanizama osporavanja, usporavanja, zaustavljanja, s druge strane. To nas navodi na pitanje iskrenosti u opredjeljenju ka što bržem članstvu u EU, što cijenim ključnim problemom u BiH.
“Ovo je posebno vidljivo u korištenju našeg EU puta kao instrumenta unutrašnje političke trgovine. To je nešto što predstavlja mnogo veći problem od složene strukture države koja je sama po sebi neefikasna da odgovori zahtjevima brže dinamike reformi u kontekstu EU integracija. Usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravilima u EU ima svoju tehničku i političku dimenziju. U ovoj prvoj vrijedi pomenuti da dio naših institucija ima dovoljno kapacitiranosti (posebno znanja) da to uradi i provede. Kad uđete u okvir politike, vidite i odgovor zašto kasnimo. Međutim, želim posebno naglasiti vrijeme u kome živimo i u kome su ove teme posebno obojene geopolitičkim i geoekonomskim potresima i prestrojavanjima i u kome ni EU ni njena pozicija nije ista, niti njeno proširenje ( uključujući naš put ka članstvu) ostavlja puno prostora za neke igre. To suočavanje sa realnošću trebalo bi biti motiv neophodno bržih promjena unutar BiH. To su dobro prepoznale Albanija i Crna Gora. Nisam sigurna da su ključni politički akteri svjesni vremena u kome živimo i rastuće cijene našeg kašnjenja na putu ka članstvu u EU”, zaključuje Hadžiahmetović.
A kako bi, u slučaju primjene novog modela osjetili brze benefite članstva, nužno je brzo ispuniti uslove za početak pregovora o članstvu sa EU. To bi, smatraju naši sagovornici, poslalo snažan pozitivan signal Evropskoj uniji. S druge strane, odluka EU da promjenom modela pristupanja omogući da građani trenutnih kandidata za članstvo osjete benefite članstva mogla bi kreirati pritisak javnosti na donosioce odluka da provode reforme kako bi građani mogli nastaviti uživati koristi članstva u EU.
