Vrijeme je da se drugi počnu prilagođavati Bošnjacima

Piše: Admir Lisica


Bošnjačko nacionalno sazrijevanje nije bio lahak put, čemu je pogodovalo i kontinuirano uzurpiranje izgradnje bošnjačkog prava na vlastiti identitarni pravac. Istini za volju, za poteškoće u kontekstu nacionalnog sazrijevanja Bošnjaka značajnu odgovornost snose upravo Bošnjaci, koji su se, uslijed raznih prijelomnih događaja, nastojali snishodljivo prilagođavati okolnostima i to na vlastitu štetu. Narodski kazano, „ne talasaj“ je bila općeprihvaćena forma ponašanja bošnjačke intelektualne i političke elite, iako toga i nije bila svjesna u određenim trenucima.

Tako je proticao veći dio 20. stoljeća, u kojem su se Bošnjaci još uvijek „tražili“. Posljednje godine stoljeća donijele su bošnjački sveobuhvatni preporod, koji je svoj zenit doživio u danima Bošnjačkog sabora, najteže ratne 1993. godine. Bošnjaci se tada nisu prilagođavali okolnostima, već su kreirali novu paradigmu, ne brinući se naročito hoće li to nekome smetati, jer se nisu željeli povinovati i prilagođavati na svoju štetu! Fenomenu bošnjačkog prilagođavanja nije došao kraj završetkom agresije, jer su uvijek postojali oni iz reda Bošnjaka spremni na prilagođavanje i reduciranje vlastitih zahtjeva pred drugom stranom. Da je to pogrešan put istakao je u jednoj od svojih najpoznatijih izjava, još skoro prije dvadeset godina, nekadašnji reisul-ulema dr Mustafa Cerić: Kome, ba, da se mi više prilagođavamo? Dosta smo se mi prilagođavali njima, neka se oni nama sad malo prilagođavaju. Sad je vrijeme da se oni nama prilagode.

Ovu antologijsku izjavu dr. Cerića, koja je često u javnosti posmatrana s podsmijehom, poprilično dobro razumije nadolazeća generacija bošnjačkih intelektualaca i političara, koji nemaju problem niti osjećaju “susramlje” u kontekstu jasnog artikuliranja vlastitih političkih i identitarnih stavova. Jedna od njih sasvim sigurno je bošnjačka političarka iz Crne Gore Kenana Strujić-Harbić, koja je zbog vlastitog osjećaja pripadnosti matici Bosni i Hercegovini prethodnih dana bila podvrgnuta medijskom linču građanski opredijeljenih crnogorskih političara, ali i onih Bošnjaka koji još uvijek u identitarnom smislu imaju određenih nedoumica. Strujić-Harbić je kritike izazvala jer jasno i samouvjereno artikulira vlastite stavove, usklađene s historijskim činjenicama.

Sličnu izjavu prije nekoliko mjeseci dala je bošnjačka političarka iz Srbije/Sandžaka Selma Kučević, koja je, između ostalog, također naglasila kako je Bosna i Hercegovina njena matična država.

Isticanje da je Bošnjacima matična država Bosna i Hercegovina ne umanjuje lojalnost državi u kojoj se živi, što je jasno i onima koji agresivno napadaju ovakav stav, ali o toj činjenici u ovakvim situacijama mudro šute. Definiranje Bosne i Hercegovine kao matične države za sve Bošnjake, bilo gdje da se nalaze, ne može se i ne smije dovoditi u istu ravan sa hegemonističkim i velikodržavnim projektima za koje su se zalagale naše susjedne države još od 19. stoljeća.

Potonji bošnjački definirani okvir predstavlja unutrašnje opredjeljenje u skladu s historijskim činjenicama te, shodno tome, Bošnjaci ne smiju dopustiti da bilo ko remeti njihovu izgrađenu koncepciju i da im zbog nje nameće velikodržavnu pretenziju, koja je plod insinuacija onih krugova koji bi da Bošnjake discipliniraju svaki put kada oni izađu iz zamišljenog okvira “dobrih Bošnjaka”.

Dobri Bošnjaci su, prema ovoj predodžbi, oni koji nemaju jasan politički stav, te su spremni na sve vrste kompromisa i prilagodbe, kako se komšije ne bi našle uvrijeđene. Ukoliko Bošnjaci nisu potiskivali svoj osjećaj posebnosti u vremenu najveće egzistencijalne krize, kada se sam opstanak nametao kao imperativ i veliki uspjeh, zašto to onda činiti sada, 2026. godine, kada su Bošnjaci, uz sve svoje mahane, na vrhuncu političke i ekonomske moći? Bošnjaci su ti koji trebaju da nominiraju teme u javnom prostoru, što često u prošlosti nije bio slučaj te, shodno tome, imamo frustracije oponenata kada god Bošnjaci naprave određeni iskorak u javnom djelovanju. Bilo da je riječ o Strujić-Harbić, Bošnjacima Stoca, Zijadu Krniću, političarima koji se suprotstavljaju debalansu u državnim institucijama ili nekom drugom pojedincu, važno je podržati one koji promišljaju u skladu s bošnjačkim interesima te ne pristaju na prilagođavanje i kompromis na štetu Bošnjaka.