Von der Leyen stiže u BiH: Posljedni vagon za EU-integracije

Šanse da naša država dobije odobrenje početak pregovora s EU je sve veća. Ali bi takva odluka mogla biti samo početak dugog, kompliciranog i neizvjesnog puta.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, u društvu premijera Holandije i Hrvatske, Markom Rutteom i Andrejem Plenkovićem, posjetit će Sarajevo 22. i 23. januara ove godine.

Oni dolaze pred martovski izvještaj Evropske komisije o napretku reformi u BiH, kojim bi se omogućilo otpočinanje pregovora o članstvu naše zemlje u tom prestižnom bloku.

Von der Leyen stiže u društvu velikog zagovornika otvaranja pregovora, barem na riječima, Plenkovića i protivnika da BiH napravi novi iskorak (ili "iskorak") prema EU Ruttea.

Dok je Hrvatska snažno zagovarala, zajedno s još 10 država EU, otvaranje pregovora, Holandija je bila čvrsto protiv. Čak je Vlada na čijem je čelu još uvijek Rutte, Parlamentu Holandije dostavila zvaničan dokument u kojem ističe svoje odbijanje nakane EU da se otvore i pregovori o članstvu BiH u EU.

Evropsko vijeće trebalo bi o ovoj temi raspravljati na svom martovskom samitu.

Evropski trojac - očekuje se - doći će u BiH s usaglašenom ponudom da se ispuni šest reformskih zahtjeva kako bi se odobrila odluka o otvaranju pregovora.

No, ako se to sve i desi, pregovori neće početi.

Ukrajina i Moldavija prošlog su mjeseca dobile "zeleno svjetlo" za početak tog procesa, ali se poslije nije desilo ništa.

Kako bi se to desilo, EU i država s kojom se kane početi pregovori najprije mora imati međusobni sastanak na kojem bi se počeli definirati okviri aktivnoti.

To pod uslovom da odluka o početku pregovora nema određene preduslove koje država koja u EU treba ispuniti.

Nakon te prve statusne konferencije donosi se odluka o pregovaračkom okviru i kreće dugotrajni, mukotrpni i izuzetno detaljni procesi tzv. "screeninga". Njime se utvrđuje "krvna slika" po 34 oblasti - od vladavine prava, digitalizacije, zaštite okoliša do poljoprivrede i ribarstva, na primjer.

Kao ključni preduslovi za donošenje odluke o početku pregovora BiH treba usvojiti izmjene Zakona o sudovima, Zakona o sprječavanju finansiranja terorizma i pranja novca, ali i riješiti preostala pitanja saradnje s Europolom, Frontexom, te Uredom evropskog javnog tužioca.

Evropski zvaničnici zainteresirani su da se "brod u BiH ne ljulja" do marta, šta god da se desi.

To znači da je Trojki rečeno da ne reagira na bilo kakve provokacije Milorada Dodika.

Time se može i "objasniti" uporna šutnja čelnika Trojke na stalne provokacije Dodikovog režima.

Nakon marta, te dobijanja početka pregovora, Trojka može "odvezati jezik".

Iz istih razloga, Trojka je 9. januara otišla u Mostar "na noge" Draganu Čoviću.

Naravno, centralna tema razgovora bile su promjene Izbornog zakona BiH i konstantan zahtjev hrvatskih političkih stranaka da dobiju "legitimno predstavljanje".

Kako je Politicki.ba saznao, očekuje se da će se u proceduri naći i hrvatski prijedlozi promjena Izbornog zakona BiH, bez promjena Ustava. Do kraja marta nije moguće provesti te promjene.

Odnosno, ono što traži Čović ne može se uraditi, bez da se mijenja Ustav BiH, a to čelnik HDZ BiH i HNS ne želi.

Tako da će se i nakon 23. januara, kada evropski trojac predvođen Von der Leyen, ode iz BiH, stvari odvijati kao i do sada...

Ipak, iz Brisela upozoravaju da bi ovo mogao biti jedan od zadnjih vagona EU-integracija.

Uskoro bi Geert Wilders mogao postati premijer Holandije, a nakon junskih izbora za Evropski parlament, ekstremna desnica - u kojoj je i Wilders - ojačat će, što će opteretiti odnose unutar EU i zakomplicirati ionako prekomplicirane mehanizme odlučivanja.