Vlada entiteta Rs odbacila je prijedlog da firmi "HES Vrbas" u vlasništvu slovenačke kompanije "Vijadukt" zbog raskida koncesionog ugovora za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu isplati odštetu od osam miliona maraka. Slovenačka kompanija kasnije je pokrenula međunarodni arbitražni postupak koji je okončan pravosnažnom odlukom na štetu Rs koja ovoj firmi sada mora platiti više od sto miliona maraka odštete, piše Capital.ba.
Poslije ove ponude, "HES Vrbas" je u decembru 2015. godine ponudio novu nagodbu kojom su tražili 11,4 miliona eura odštete, ali predstavnici Vlade ni na to nisu pristali. Taj njihov strah da preuzmu odgovornost, manji bh. entitet je kasnije koštao višestruko više.
"Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić odbacio je nagodbu da Rs plati nešto manje od osam miliona KM u strahu da će ga javnost osuditi da je dio tog novca strpao u svoje džepove. Nakon toga je predmet završio na arbitraži, a rezultat je da Rs sada mora platiti više od 100 miliona KM", objašnjava naš izvor.
Capital je u posjedu druge ponude koju su advokati firme "HES Vrbas" uputili Vladi Rs početkom decembra 2015. godine u kojoj su naveli da je 11,4 miliona eura iznos za koji su spremni pristati na pregovore o sporazumnom uređenju međusobnih odnosa.
U tom dopisu se navodi se da je "HES Vrbas" usljed nerealizacije projekta koja je nastupila mimo njegove odgovornosti pretrpio štetne posljedice u iznosu od 11,4 miliona eura.
"Na ime prodajne cijene za 79 odsto akcija HES Vrbas privredno društvo MBB Energie UWS je dostavilo pismo namjere i za 79 odsto akcija HES Vrbas ponudilo otkupnu cijenu od 12,2 miliona eura. Otkupnu cijenu bi u cjelosti isplatilo društvo Energie Baden Wurttemberg AG (EnBW) koje je izvršilo uplatu prve rate u iznosu od 800.000 eura, što dovoljno govori o postojanju odlučnosti za pristupanje realizaciji projekta", navodi se u dopisu.
Predstavnici EnBW, navodi se dalje, u više navrata su boravili u Banjoj Luci, održali potrebne prezentacije i na kraju odustali od realizacije projekta uvidjevši da ne postoji namjera koncedenta, odnosno Vlade Rs da pristupi njegovoj realizaciji.
