Predložili su da Velika Britanija, po uzoru na rješenje iz 2014. godine, formira zajedničke ekspedicijske snage za Balkan.
Zapadni Balkan sada se nalazi na ključnoj prekretnici. Decenije izgradnje mira rizikuju da budu potkopane secesionizmom i sve militantnijim lokalnim nacionalizmima, a oboje je ohrabreno ruskim miješanjem, prenosi Politicki.ba.
Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija su u NATO-u - ali sve dok Bosna i Kosovo ostanu izvan Alijanse, ostat će duboko ranjive na vanjsko miješanje. Zbog nedostatka članstva u transatlantskoj zajednici, ove dvije zemlje su posljednjih godina ostale glavna meta srbijanskog i ruskog miješanja. To bi moglo dovesti do veće nestabilnosti, pa čak i ratova na Balkanu, upozorila je Baronesa Arminka Helić i analitičar Luke Coffey.
U velikom tekstu za utjecajni nevladin think tank RUSI, oni su predložili da se počne inovativno, "izvan šablona", kako bi se eskalacija krize u našem region spriječila.
Predložili su da Velika Britanija, po uzoru na rješenje iz 2014. godine, formira zajedničke ekspedicijske snage za Balkan.
One bi uključivale Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Sloveniju, a predvodila bi ih Velika Britanija.
"Novija historija – bilo da se radi o događajima iz 1914. ili ratovima 1990-ih – pokazuje da nestabilnost na Balkanu često odjekuje širom Evrope, uključujući i Veliku Britaniju. Iako Velika Britanija sama po sebi nije balkanska zemlja, može djelovati kao balkanska sila, jer regija ostaje usko povezana sa sigurnošću i širim strateškim interesima Velike Britanije", pišu Helić i Coffey.
Istakli su i da bi takav čin fokusiranja odbrambene saradnje Velike Britanije i EU na Balkanu bio idealan način za izgradnju povjerenja između Londona i Brisela - a istovremeno bi se Vašingtonu pokazalo da je Evropa spremna preuzeti veći dio sigurnosnog tereta.
Nadalje su upozorili da je stanje na Balkanu danas takvo da je Srbija u fazi u kojoj je Rusija bila 2014. godine "opijena historijskim pritužbama, antizapadnim osjećajima i bavljenjem diplomatijom "vojnika-vuka", stoji u tekstu koji donosi Politicki.ba.
"Vidjevši uspjeh Srbije s ovim pristupom, drugi su sve više slijedili njihov primjer, uključujući Hrvatsku i Mađarsku, koje se sada rutinski miješaju u domaću politiku Bosne i Kosova", pišu Helić i Coffey u svojoj analizi.
Dodaju i da je predsjednik Srbije lansirao "srpski svet", te navode da se on smatra "političkim sinom Slobodana Miloševića".
"Rusija nastavlja blokirati međunarodno priznavanje Kosova, kako bi ohrabrila secesioniste u entitetu Rs, dok istovremeno nastoji proširiti svoj "gotovo monopol na tržištu nafte i gasa" u regionu. Ruski simpatizeri u bosanskom hrvatskom nacionalističkom HDZ-u također nastavljaju blokirati odvajanje zemlje od ruskog gasa. Moskovske kampanje dezinformacija "Rat protiv istine", koje predvode medijske snage koje podržava država poput RT-a i Sputnika, također su podstakle rastuće antizapadno raspoloženje u regionu", piše dalje u analizi.
Upozorava se i da je EUFOR preslab da spriječi, pa čak i odvratim, secesioniste i proruske snage od eskalacije situacije.
Odgovor na ovu sve izazovniju situaciju mogao bi se naći u britanskom angažmanu, ističu Helić i Coffey.
"Ne varajte se, čak i uz mnoge mogućnosti koje bi stvaranje BJEF-a moglo imati na regiju, ova inicijativa nije bez izazova. Potrebno je riješiti nekoliko prepreka:
Ograničeni resursi među državama u regionu. Prema zvaničnim podacima NATO-a za članice NATO-a i procjenama Svjetske banke za Bosnu i Kosovo , zemlje BJEF-7 su zajedno potrošile približno 4,1 milijardu dolara na odbranu u 2024. godini. Poređenja radi, Švedska – jedna članica JEF-a – potrošila je otprilike tri puta više u istoj godini. Samo četiri od BJEF-7 (Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora) ispunile su ili neznatno premašile NATO-ov prag od 2% BDP-a za potrošnju na odbranu.
Trajno regionalno nepovjerenje. Historijske i savremene tenzije između zemalja zapadnog Balkana otežavaju ujedinjenje ovih nacija oko zajedničkog cilja. Međutim, neutralni okvir bez predrasuda, u kombinaciji s jasnoćom misije, osigurat će da BJEF djeluje kao snaga koja će zacijeliti, a ne pogoršati, postojeće tenzije. Ključni primjer je odnos između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Uključenost Hrvatske, posebno njena politička podrška liderima bosanskih Hrvata koji traže veću autonomiju ili stvaranje zasebnog entiteta unutar Bosne i Hercegovine, ponekad je komplicirala unutrašnju stabilnost i napore za ujedinjenjem Bosne. Rješavanje takvih osjetljivih pitanja s ravnotežom i pažnjom ključno je za izgradnju regionalne saradnje.
Nepriznavanje Kosova. Bosna i Hercegovina formalno ne priznaje nezavisnost Kosova. Iako ovo komplikuje puno učešće Kosova u BJEF-u, ne čini ga nemogućim – posebno ako se provode pragmatične i inkluzivne politike.
Ograničenja resursa u Velikoj Britaniji. Uzastopne britanske vlade nisu dovoljno ulagale u odbranu. Ipak, geopolitičke koristi služenja kao okvirna nacija BJEF-a daleko bi nadmašile skromno finansijsko opterećenje. Za kontekst, od 2023. godine Velika Britanija je izdvojila samo 1,19 miliona funti za JEF – što je pristupačna investicija u odnosu na vraćenu stratešku vrijednost.
Ruske dezinformacije. Kao i kod svakog značajnijeg raspoređivanja ili vježbe NATO-a ili Evrope, ruski napori dezinformacija će nastojati potkopati legitimnost misije i posijati nepovjerenje među lokalnim stanovništvom. Velika Britanija mora proaktivno djelovati protiv ovoga razvojem jasne strategije angažmana javnosti koja objašnjava svrhu BJEF-a, njegove aktivnosti i koristi koje donosi regionalnoj stabilnosti.
Shvatite da BJEF nije čarobni štapić. Regija Balkana suočava se s mnogim izazovima koji nisu povezani sa sigurnošću. Raširena korupcija i stagnirajuća ekonomska aktivnost pogoršane su nedostatkom energetske sigurnosti i sektaškim podjelama. BJEF treba smatrati alatom u balkanskom setu alata Ujedinjenog Kraljevstva, ali mora biti dio šire strategije koju London treba poduzeti prema regiji", stoji, izmešu ostalog, u obimnoj analizi koju potpisuju Arminka Helić i Luke Coffey.
Posebno naglašavaju važnost predstojećeg samita Berlinskog procesa, gdje bi se niz stvari u vezi s njihovom inicijativom uspješno mogle riješiti..., navedeno je u obimnoj analizi koju je objavio institut Rusi, a prenosi Politicki.ba.
