Početna/Politika/Energetika

U BiH tokom prošle godine instalirala 107 MW solarne energije

politicki.ba

U energetskom miksu Bosne i Hercegovine, industrija uglja i lignita čini više od polovine (60%) proizvodnje električne energije, hidroelektrane učestvuju sa 35%, dok vjetroelektrane predstavljaju samo 2%.

Farooq Sher, vanredni profesor na Univerzitetu Nottingham Trent, smatra da je Bosna i Hercegovina spremna za značajnije ulaganje u solarnu energiju zbog svog klimatskog potencijala. Posebno se Hercegovina ističe kao optimalna regija za solarnu energiju, sa 2.400 sati godišnje sunčeve svjetlosti i zračenjem od 1.500 kWh/m2 godišnje.

Sherova opsežna dvogodišnja istraživanja o kapacitetu i potencijalu obnovljivih izvora energije u našoj zemlji dovela su ga do zaključka da je Hercegovina spremna za razvoj solarnih elektrana velikog kapaciteta. Nedavno je objavio rezultate u Renewable and Sustainable Energy Reviews, kao koautor studije o perspektivama i razvojnim potencijalima obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini.

On je za pv magazin izjavio da je Hercegovina savršena za velike solarne elektrane, ali je izrazio zabrinutost zbog velikog oslanjanja zemlje na ugalj kao trenutnu osnovu proizvodnje energije.

"Potencijal da se ugalj zamjeni obnovljivim izvorima energije postoji – ali samo ako vlasti promijene određene politike", primetio je on.

Trenutno, u energetskom miksu Bosne i Hercegovine, industrija uglja i lignita čini više od polovine (60%) proizvodnje električne energije, hidroelektrane učestvuju sa 35%, dok vjetroelektrane predstavljaju samo 2%.

Nedovoljno iskorištenje solarne energije Sher pripisuje visokim početnim investicionim troškovima i nedostatku zakonske podrške, prvenstveno zbog toga što Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.