Sve veći utjecaj Turske na situaciju u Siriji od pada Bašara el-Asada podigao je obrve u Grčkoj i na Kipru, jer Ankara navodno želi da razgraniči pomorske zone s novim vladarima u Damasku.
Evropa je direktno pogođena jer traži alternativu za ruski plin, a demarkacija morskih zona će otključati ključne energetske projekte. Ovo se dešava u kontekstu žestoke konkurencije među regionalnim igračima, dok je pozicija Evrope i dalje krhka.
Od ranih sati 8. decembra, kada je Asad napustio Damask, vodila se geopolitička igra. Snage bivšeg vladara poražene su od islamističke militantne grupe Hayat Tahrir el-Šam (HTS), koju su podržavale turske snage.
Nekoliko dana kasnije, Turska je poslala izaslanika i druge visoke zvaničnike da započnu razgovore o raznim pitanjima, čime su oni prvi na sceni zajedno sa Katarom. Među grupom Ankare bili su turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan i šef obavještajne agencije Ibrahim Kalin.
Do 24. decembra mediji su izvijestili da Ankara vodi pregovore sa Sirijom o potpisivanju sporazuma o razgraničenju morskih zona u Sredozemnom moru.
"Sklopit ćemo sporazum o pomorskoj jurisdikciji sa sirijskom administracijom […] radimo na planu za vanredne situacije koji uključuje zračne, željezničke, cestovne i komunikacijske usluge u Siriji", rekao je ministar prometa Abdulkadir Uraloglu.
Vijest je izazvala reakcije u Atini nakon što je sličan sporazum između Turske i Libije u decembru 2019. zanemario postojanje ostrva Krit.
EU je tada taj dogovor opisala kao "nezakonit" jer je "kršio suverena prava trećih država". Sa svoje strane, Grčka je rekla da Turska želi da uspostavi pravni presedan "nezakonitim" Memorandumom o razumijevanju prema međunarodnom pravu.
Pitanje Kipra
Dok u slučaju Sirije, Atina i Nikozija strahuju da će biti ugrožena suverena prava Kipra. Turske snage okupirale su sjever Kipra nakon neuspjelog državnog udara 1970-ih, kojeg podržava Atina. Ankara odbija da se odrekne kontrole, što je čini jedinom podijeljenom zemljom u EU.
Glasnogovornik kiparske vlade Konstantinos Letymbiotis rekao je u saopćenju da bi svaka namjera da se zaključi sporazum između Turske i Sirije, kao zemalja sa susjednim obalama, trebala biti "zasnovana na međunarodnom pravu, posebno običajnom međunarodnom pravu mora kako se odražava u UNCLOS-u, i da uzeti u obzir prava Republike Kipar u toj oblasti".
U međuvremenu, Turska nije ratificirala UNCLOS i insistira na tome da nije vezana njegovim odredbama koje dodeljuju ostrvima pomorske zone.
Budućnost pomorskih sporazuma između Turske i Sirije i Turske i Libije od ključne je važnosti za region, jer Grčka i Turska nisu potpisale sličan sporazum usred jakih nesuglasica između dva susjeda.
EU je upoznata
Grčki diplomatski izvori objasnili su ove sedmice da su granice u regionu evropske i naglasili da je to pitanje već pokrenuto sa EU u zajedničkoj izjavi sa Austrijom i Kiprom.
Također su istakli da se Sirija suočava s "prijelaznom situacijom" koja ne "legitimizira nikoga da sklopi takav sporazum".
Vlada u Atini se također suočava s pritiskom opozicionih stranaka, koje pozivaju vladajuću stranku desnog centra Nova demokratija (EPP) da uvede sankcije EU protiv Ankare.
Tvrdodesničarska stranka "Grčko rješenje" (ECR) – koja je u porastu u anketama i prikuplja glasove Nove demokratije – rekla je da je upozorila da su "islamske teroriste koji su okupirali Siriju u potpunosti pod kontrolom Turske i da bi se Grčka trebala boriti da se taj režim ne prizna na bilo koji način".
Razvoj događaja u Siriji i ambicije Turske u regionu iznenadili su Atinu, budući da su grčko-turski odnosi već duže vrijeme mirni.
