Na prvi pogled okolnosti mu ne idu naruku. Ali i do sada se Dodik, poput crva, izmigoljio. I svaki put uz svesrdnu pomoć bošnjačkih zvaničnika...
Piše: Sead Numanović
U Sarajevu je najistureniji zvaničnik administracije Donalda Trumpa za Evropu i Evroaziju.
Iako nikakvih zvaničnih naznaka nema, mediji u Bosni i Hercegovini već "bukte" spekulacijama da Brendan Hanrahan dolazi kako bi "vidio leđa" Miloradu Dodiku.
Osnov za tu priču je nezvanična najava da će se on sastati nasamo s Željkom Cvijanović, predsjedavajućom Predsjedništva Bosne i Hercegovine i trenutnom "desnom rukom" Milorada Dodika. Taj susret trebao bi se desiti daleko od očiju javnosti, nakon sastanka Hanrahana sa svo troje članova kolektivnog šefa države. Čak nema ni najave njegovog susreta s Cvijanović - nasamo.
Ali prostora za spekulacije (uvijek) ima!
Ko je Hanrahan?
Krajem aprila ove godine postavljen je na dužnost čovjeka zaduženog za Evropu i Evroaziju.
Prethodno je bio konsultant za poslovanje i bivši član osoblja američkog državnog sekretara Marca Rubija u Senatu.
Prije toga bio je investitor u jednoj američkoj privatnoj firmi, a radio je i kao savjetnik za politiku u Odboru za mala preduzeća i preduzetništvo Senata SAD pod vođstvom , opet, senatora Rubija.
Hanrahan je naslijedio Louisa Bona, visokog službenika vanjske službe, koji je imenovan na tu funkciju kada je predsjednik Donald Trump stupio na dužnost u januaru.
Bono, pak, posao je naslijedio od Jima O'Briana.
Biografija Hanrahana na web stranici Ministarstva ne spominje da li ima iskustva u pitanjima vanjske politike.
"Brendan donosi vrijedno iskustvo iz privatnog sektora i Senata, gdje je bio član osoblja državnog sekretara, što ga čini spremnim da vodi Biro kroz reorganizaciju i uspješno provede agendu Sekretarijata širom Evrope i šire," navodi se u internom emailu Louisa Bona u kojem se najavljuje promjena u vrhu State Departmenta.
Njegovo imenovanje došlo je u trenutku kada Vašington redefinira odnose s Evropom, dok predsjednik Trump pojačava pritisak na saveznike u vezi s troškovima NATO-a, razmatra planove o kupovini Grenlanda i zagovara kraj rata u Ukrajini.
Upadljiva je njegova bliskost s Rubiom, s kojim je dugo godina radio u Senatu SAD i moglo bi se reći da je njegova produžena ruka.
Ako je tako, onda bi se Dodik morao više nego zabrinuti.
Jer, Rubio mu nije (bio) naklonjen.
"Aktivnosti predsjednika entiteta Rs Milorada Dodika potkopavaju institucije Bosne i Hercegovine i prijete njenoj sigurnosti i stabilnosti.
Sjedinjene Američke Države ohrabruju političke lidere u BiH da se angažiraju u konstruktivnom i odgovornom dijalogu.
Pozivamo partnere u regionu da nam se pridruže i da zajednički odbijemo ovo opasno i destabilizirajuće ponašanje", objavio je Rubio na svom službenom nalogu na X-u 8. marta ove godine.
Objava je došla nedugo nakon što je predsjednik entiteta Rs počeo svoju akciju državnog udara u BiH.
Zanimljivo je da je 9. maja Rubio imao razgovor s austrijskom ministricom vanjskih poslova Beate Meinl-Resinger.
Razgovor je došao nakon što je njegova austrijska kolegica doživjela verbalne napade i prijetnje Dodika, nakon što mu je objavila uvođenje sankcija.
"Bosna i Hercegovina mora ostati stabilna", poručio je tada američki državni sekretar.
Kada se sve ovo pogleda, čini se da Hanrahan stiže s lošim vijestima za predsjednika entiteta Rs.
Ali, najmanje su dva razloga zašto treba biti suzdržan.
Jedan od njih je jako i intenzivno Dodikovo lobiranje u Vašingtonu, snažno podržano istim aktivnostima Srbije, a posebno Hrvatske. Rod Blagojević, presuđeni kriminalac, te Max Primorac, istaknuti lobista, svako sa svoje strane, personifikacija su - u ovom trenutku - lobističkih napora Dodika, Čovića, Vučića i Plenkovića.
I ti napori ne mogu biti baš bez ikakvih rezultata.
To tim više što zvanično Sarajevo ne odgovara (adekvatno) na takve aktivnosti.
Dodatno, Christopher Landau, zamjenika državnog sekretara SAD u Dejton, Ohajo 23. maja ove godine, na posebnoj konferenciji povodom 30. godine Dejtonskog sporazuma, koju nije organizirala BiH ni na koji način, već Parlamentarna skupština NATO, predstavio je temelje politike administracije Donalda Trumpa prema BiH i regionu.
"Da li su ti sporazumi savršeni? Naravno da nisu", rekao je on govoreći o mirovnim sporazumima.
Dodao je da su oni "rezultat kompromisa", a on "često nije lijep – niko ne dobije sve što želi, ali je bolji nego ništa".
"Dejtonski sporazum je odmah opisan kao "herojski i historijski", i zaista je zaustavio krvoproliće. Ali, SAD je još tada jasno rekla da je cilj da sporazum bude "jasan", "ograničen" i "ostvariv".
Takva skromnost je privlačna. Danas nisam ovdje da držim lekcije, već da slušam vas iz Bosne i regiona. Administracija predsjednika Trumpa voljna je pomoći, ali samo ako je ta pomoć poželjna i opravdana.
Znam da američki zvaničnici nisu uvijek imali ovakav pristup. Ali ova administracija je otvorena za nova razmišljanja i ponosan sam što predstavljam upravo takav pristup", poručio je Landau.
Potom je posebno istakao ovo:
"Predsjednik Trump je prošle sedmice u Rijadu jasno rekao: SAD je doživjela neuspjehe u pokušajima "izgradnje država" i osudio je aroganciju onih koji dolaze u strane zemlje i misle da imaju sve odgovore.
Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu? Spremni smo slušati i raditi sa svim stranama. Sporazumi moraju biti čvrsti, ali i fleksibilni.
Da budem jasan: Sjedinjene Države ne nude neograničena sredstva za nedefinisane, neizvjesne ili nerealne ciljeve. Ova jednostavna istina često izmiče zagovornicima utopijskih promjena.
SAD može biti vrijedan partner, ali samo onima koji se zalažu za praktičan realizam. Odbacujemo ekstreme – s jedne strane, sanjarenja o potpunoj transformaciji društava, a s druge, vraćanje na davne sukobe.
Preširoke politike bez strateškog fokusa postaju neprijatelj promišljenog državnog djelovanja. To nije naša svrha.
Narodi su otporni, ali moraju sami odlučiti biti takvi – ne samo lideri, već svi građani", izgovorio je Rubiov zamjenik tada.
Dodao je i da "trajni mirovni sporazumi zahtijevaju konsenzus svih strana i moraju odražavati realnosti regije, a ne apstraktne ideale nametnute izvana".
"Dakle, možemo reći da je Dejtonski sporazum bio uspjeh – bez tvrdnje da je savršen. Ovdje sam da izrazim spremnost administracije predsjednika Trumpa da sluša i konstruktivno sarađuje sa svim stranama.
Zaključno, građanima Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja pružamo ruku prijateljstva i spremnosti za pomoć", poručio je Landau.
U Sarajevu je puno onih koji bi Dodiku željeli vidjeti leđa. Posebno u zapadnoj međunarodnoj zajednici.
U Briselu se desilo nešto što je čak i prije šest mjeseci bilo nezamislivo - Dodik je proglašen personom non grata. Nema evropskog zvaničnika koji bi komunicirao s njim!
To je društvo u kojem su još samo bjeloruski diktator Aleksaner Lukašenko i čelnici Gruzije.
Ali, Dodik žestoko lobira. Nemilice troši naše pare za spas svoje kože.
I, ponavljamo, ima svesrsnu podršku Aleksandra Vučića, a pogotovo Andreja Plenkovića!
U kolopletu svih tih aktivnosti. odlučuje se zapadna pozicija prema predsjedniku Rs.
Na prvi pogled okolnosti mu ne idu naruku.
Ali i do sada se Dodik, poput crva, izmigoljio. I svaki put uz svesrdnu pomoć bošnjačkih zvaničnika...
Sve je više glasova koju upozoravaju da bi Dodikovo preživljavanje ovog puta značilo nestanak Bosne i Hercegovine!
