Šta nakon odluke iz Brisela? BiH - na kraju dugog puta - neće ličiti na sebe

Proces će biti dug, frustrirajući, morat će se više puta mijenjati i Ustav...

Evropsko vijeće, vrhovno tijelo Evropske unije koje čine predsjednici ili premijeri 27 država članica na zasijedanju danas i sutra trebali bi odobriti pregovarački status Bosne i Hercegovine.

Ako odluka bude pozitivna, a sva su očekivanja da hoće, TO NE ZNAČI DA JE NAŠA DRŽAVA POSTALA ČLANICA EVROPSKE UNIJE!

Put do tog statusa je do sada bio dug i trnovit.

Turska, nakon četiri decenije svog evropskog puta, zapela je. EU je 2018. godine odlučila zamrznuti pregovore o pristupanju te države nezadovoljna stanjem vladavine zakona i autoritarnom vlašću Recepa Tayyipa Erdogana.

Još jedna država je "zamrznuta" - Srbija.

Evropska unija već više od dvije godine nije otvorila niti jedno novo poglavlje. Srbija je od 35 poglavlja za pregovore, otvorila 22. I nije zatvorila nijedno.Formalna odluka da se zamrznu pregovori Brisela i Beograda nije donesena i teško da će se to desiti u skorije vrijeme. EU, zajedno sa SAD, fokusirana je na 35. poglavlje pregovora sa Srbijom - odnosi sa Kosovom. To je preduslov daljeg napredovanja Srbije (i Kosova) na svom evropskom putu. Kroz njega se rješava još jedna oblast - usklađenost Srbije sa vanjskom politikom EU. Pod time se podrazumijeva uvođenje sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, što režim Aleksandra Vučića tvrdoglavo odbija.

Kosovo je još jedan komplicirani subjekt EU integracija. Pet država EU (Slovačka, Rumunija, Kipar, Grčka i Španija) ne priznaju Kosovo i to je velika prepreka na putu te države prema članstvu u Uniji. Zvanična Priština je u decembru 2022. godine apliciralo za članstvo u EU. Aplikacija nije (još) razmatrana. Kosovo ima status potencijalnog kandidata za članstvo u EU. Od uspjeha dijaloga sa Srbijom zavisi i put te države prema članstvu u EU.

Od ostalih desetak država koje imaju kandidatski status i pregovaraju s EU o članstvu, slika je raznolika.

Crna Gora je ubjedljivo najdalje odmakla na svom evropskom putu. Ova država je, kako je Politicki.ba vec objasnio, do sada imala najbrži put od dobijanja statusa kandidata do formalnog početka pregovora. Sve je završeno za 12 mjeseci i ova je država od 35 poglavlja otvorila 33 i provizorno zatvorila 3 poglavlja.

Odmah iza nje, prema kriterijima Evropske komisije o pripremljenosti, slijedi Srbija. Tehnički, njene institucije su relativno dobro spremne.

Slično je i za Tursku, koja je visoko na ljetvici Komisije. No, njene su institucije iu čvrstom stisku vlasti Erdogana i pod političkom su kontrolom.

Ukrajina i Moldavija su za kratko vrijeme snažno napredovale. Usvojene su brojne reforme koje su demokratizirale sistem i profesionalizirale državnu upravu ove dvije zemlje. Korupcija i moć oligarha su ogroman problem i to će tek postati prepreka Kijeva i Kišnjeva u njihovom evropskom putu.

Gruzija je korak iza Bosne i Hercegovine i tek je dobila kandidatski status. Onaj pregovarački će još sačekati.

I sada se vraćamo na BiH.

Odluka na kraju ove sedmice iz Brisela za našu državu označit će početak - do sada - dugog puta.

U historiji Evropske unije nije bilo države koja je krenula na ovo putovanje, a da ga nije završila ulaskom. Ako je Brisel prihvatio kandidaturu, ona je - ponavljamo, do sada - završavala formalnim prijemom.

Do sada je bilo sedam krugova proširenja Unije. Samo u dva slučaja po jedna država je ušla u taj blok - Grčka 1981. i Hrvatska 2013. godine. Sva ostala su u blok dovodila najmanje dvije države. Navodno, 1981. godine uz Grčku u EU je trebala ući i Turska, ali je državni udar to spriječio.

Šta očekuje BiH, nakon ovosedmične odluke Evropskog vijeća?

Najjednostavnije objašnjenje moguće je dati kroz ovu metaforu: zamislite da ste kod ljekara na pregledu. On vas provjerava, pregleda dio po dio tijela, a onda uzima krv i urin na analizu. Kada se sve sabere, imate presjek svog zdravstvenog stanja. I znate šta vam je činiti dalje.

U evropskim integracijama Evropska komisija sa svojim direktoratima stupa na scenu. Nakon "krvne slike" BiH oni daju svoje mišljenje o spremnosti naše zemlje za početa pregovora. Mišljenje razmatra Evropsko vijeće i daje svoj stav. On se donosi konsenzusom, kao i sve ostale odluke Evropskog vijeća.

Ako je odgovor pozitivan, slijedi Međuvladina konferencija. Uz prisustvo visokih zvaničnika EU i BiH, ceremonijalno se označava početak pregovora.

Kad će oni tačno početi, niko ne zna. Mogu odmah, a mogu nakon ispunjavanja određenih preduslova. Pod uslovom da neka od država EU svojim zahtjevima ne blokira taj proces. I to nije ništa neuobičajeno. Čak šta više! Do sada je to bila redovna pojava da neka od članica EU blokira kandidata za pristupanje.

Sjeverna Makedonija je najbolniji primjer toga. Prvo ju je blokirala Grčka, a sada to čini Bugarska.

Makedonija je morala promijeniti svoje ime da bi ušla u NATO i nastavila svoj evropski put, a sada ponovo mora mijenjati Ustav da bi formalni pregovori počeli.

Kada oni konačno počnu, vrši se detaljan pregled stanja po 35 oblasti - od ekologije do vladavine prava.

Do sada su pregovori počinjali i završavali bukvalnom vivisekcijom pravnog sistena države koja želi u EU.

Kažemo do sada jer se i proces proširenja EU radikalno mijenja.

Ruska agresija na Ukrajinu napravila je tektonske promjene na Zapadu, uključujući i EU.

Evropska komisija na čelu sa Ursulom von der Leyen donosi do prije par godina nezamislive promjene. Zapadni Balkan je već dobio poseban režim za pristupanje EU, a sada se radi i na tome da se promijeni način odlučivanja u evropskim institucijama i da se konsenzus zamijeni kvalificiranom većinom kada su u pitanju odluke iz vanjske politike, uključujući i proširenje. Ako EU uspije u tome, BiH ima šansu da bude pošteđena ucjena pojedinačnih država. I to bi bio ogroman iskorak koji bi bitno ubrzao naš evropski put. Makar u teoriji.

Tokom pregovora, rekosmo, vrši se detaljna analiza stanja države.

Kada je BiH u pitanju, proces će zasigurno biti dug i jako frustrirajući. On će zahtijevati veće ili manje promjene Ustava, kako bi naša država imala sistem sličan evropskom. Šta to konkretno znači, znat ćemo tek pred kraj bh. evropskog puta. Ali je sigurno da BiH mora biti funkcionalna, da sistem odlučivanja mora biti jednostavan i efikasan i da naš sistem nije izvor nefunkcioniranja EU.

Zasigurno, tokom pregovora, morat će se redefinirati mehanizmi odlučivanja kada su evropske integracije u pitanju. A morat će se preispitati i čuveni Mehanizam koordinacije, gdje se i kantoni pitaju o EU-integracijama BiH.

I već na osnovu ovoga može se zaključiti da će put biti dug, mukotrpan, frustrirajući... Ali i da ta BiH neće ličiti na ovu.