Ako je nezavisnost pojedinih tužilaca garantirana Zakonom i kodeksom, ko ima pravo tu nezavisnost ugrožavati.
Piše: Enver Išerić
Danas smo na portalu VIJESTI.ba u tekstu pod naslovom:
“Milanko Kajganić zaustavio optužnicu za ratni zločin", između ostalog mogli pročitati:
“Milanko Kajganić kao Glavni tužilac je zabranio dostavu podignute optužnice u ovom predmetu Sudu BiH, a potom poduzimao niz protivpropisnih radnji neovlašteno, odnosno prekoračenjem i zloupotrebom ovlaštenja, te van propisanog postupka, brisanjem ili naređivanjem brisanja podataka i dokumenata, koje sam kao ovlašteni tužilac donio i pohranio u TCMS u okviru ovog predmeta, uključujući naredbu o provođenju istrage i istrage, imena i prezimena osumnjičenih“, navodi se u informaciji kao i da je Kajganić ove radnje činio nakon kraja prošle godine.”
Zato bi bilo dobro da nam iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine odgovore, ili glavni tuzilac ili bilo koji tužilac izTužilaštva, kojom zakonskom odredbom ili podzakonskim aktom, donesenim na osnovu zakona, glavni tužilac ima pravo da zabrani dostavu optužnice Sudu Bosne i Hercegovine? Kako je moguće, ako te odredbe i tog ovlaštenja nema, da to glavni tužilac radi? Ako je to propisano podzakonskim aktom ili nekim internim aktom Tužilaštva, a bez zakonskog uporišta za to, to je također nezakonito. Od odgovora na ovo potanje zavisi detektiranje glavnog problema ili uzroka slabe efikasnosti Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Da li u Kodeksu tužilačke etike piše da je “tužilac nezavisan u rasuđivanju i svoju funkciju obavlja u skladu sa Ustavom i zakonom”?
Da li u Kodeksu tužilačke etike piše da tužilac obavlja tužilačku funkciju nezavisno na osnovu zakona i vlastite procjene činjenica, podržavajući nezavisnost pravosuđa s individualnog i institucionalnog aspekta?
Ako je nezavisnost pojedinih tužilaca garantirana Zakonom i kodeksom, ko ima pravo tu nezavisnost ugrožavati.
Krši li glavni tužilac zakon i druge propise?
Je li to glavni problem rada Tužilaštva?