Spremno 100 miliona KM jednokratne pomoći za 165.000 porodica u BiH

Ovo je prvi put da su vlasti u BiH primile podršku koja će biti raspoređena građanima na ovaj način.

U sklopu kontinuirane podrške, čijim iznosom dokazuje kako je najizdašniji partner Bosni i Hercegovini, Evropska unija pripremila je finansijski paket vrijedan čak 70 miliona eura, a koji će svojim većim dijelom biti usmjeren na podršku siromašnim domaćinstvima diljem zemlje kako bi se lakše suočila s energetskim izazovima, a što će pak posebno doći do izražaja tijekom sezone grijanja.

Večernji list iz Delegacije Evropske unije u BiH doznaje kako će način na koji BiH bude upravljala navedenim sredstvima biti i pokazatelj za ostale vrste podrške u budućnosti, uz potvrdu kako se u ovom trenutku provode aktivnosti nadležnih tijela koja pripremaju raspodjelu.

Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda posebnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini, potvrdio je za Večernji list kako paket energetske podrške, vrijedan 70 miliona eura, pokazuje da je EU vjeran i pouzdan partner BiH, koji izdvaja sredstva za pomoć najugroženijim domaćinstvima u Bosni i Hercegovini kako bi se izborila s visokim cijenama koje su rezultat ruske agresije na Ukrajinu, kao i kako bi se unaprijedila energetska efikasnost u zemlji kao ulaganje u budućnost.

On se također osvrnuo na iznose, kao i procjenu o broju domaćinstava koja će dobiti podršku, ali i poduzeća, odnosno poslovnih subjekata koji također mogu računati na pomoć iz paketa Evropske unije.

”Od ukupnog finansijskog paketa, više od dvije trećine – 50 miliona eura – namijenjene su za najmanje 165.000 ugroženih porodica. Preostalih 20 miliona eura bit će dodijeljeno za najmanje 4.000 stambenih zgrada za unaprjeđenje njihove energetske efikasnosti, kao i za najmanje 400 mikro, malih i srednjih poduzeća koja se suočavaju s izazovima nastalim uslijed energetske krize", objasnio je Koenig.

Ipak, u kontekstu broja onih koji će dobiti podršku napominje i kako će, s obzirom na to da je odgovornost vlasti u BiH osigurati da predviđeni primatelji podrške dobiju sredstva na koja imaju pravo, tačne brojeve i iznose navesti nadležne vlasti u BiH.

U pogledu realizacije ovog opsežnog finansijskog mehanizma s kojim se očekuje značajno poboljšanje situacije u pogledu rješavanja energetskih izaziva, Koenig navodi kako je prva tranša sredstava (63 miliona eura) već uplaćena BiH i nadležne vlasti Federacije BiH, Rs i Distrikta Brčko rade na raspodjeli sredstava građanima. Inače, vremenski okvir za provedbu paketa energetske podrške je od aprila ove do aprila 2024. godine.

Ovo je prvi put da su vlasti u BiH primile podršku koja će biti raspoređena građanima na ovaj način.

"To kako BiH bude upravljala sredstvima iz paketa energetske podrške bit će važan pokazatelj za svaku podršku koja će se u budućnosti direktno isporučivati institucijama u BiH", kazao je Koenig.

A izdašnost finansijske pomoći kojom Evropska unija podiže životni standard u BiH moguće je vidjeti i kroz dosadašnju realizaciju sredstava iz pretpristupnog mehanizma IPA III (2021. – 2027.), koji, podsjećamo, donosi novost u obliku činjenice da se novac izdvaja na temelju relevantnosti politika i zrelosti projekata iz godišnjeg prijedloga projekata zemlje korisnice.

"U prvoj godini IPA III ciklusa (godišnji akcijski plan IPA 2021.) Komisija je dodijelila 73 miliona eura za BiH, dok je za godišnji akcijski plan IPA 2022.

Komisija izdvojila 45,5 miliona eura. IPA III također uključuje već spomenutih 70 miliona eura iz paketa energetske podrške BiH, dodijeljenog u okviru godišnjeg akcijskog plana IPA 2023. BiH trenutno radi na izradi prijedloga programa projekata za IPA 2024. BiH je, isto tako, korisnica pomoći pružene kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF), a koji se također finansira kroz IPA III.

Kroz IPA III su za BiH odobrena i izdvojena ukupno 715,2 miliona eura, i to u decembru 2021. 404,7 miliona eura, junu 2022. 6,9 miliona eura, junu 2023. 303,6 miliona eura", potvrdio je nedavno Koenig.

U pogledu efikasnosti za privlačenje sredstava iz IPA III mehanizma valja uputiti na već spomenutu činjenicu o važnosti zrelosti projektnih ideja, a što u prijevodu znači da sami projekti moraju imati visok stepen pripremljenosti, uz postojanje različitih strateških dokumenata koji trebaju pratiti priču koja otvara nove perspektive bosanskohercegovačkoj ekonomiji.

Tome treba dodati i potrebu uspješne provedbe projektnih ideja, ali i stabilnu političku situaciju koja je preduslov provedbe niza reformskih zadataka koji su pak u direktnoj vezi s mogućnostima koje IPA III nudi Bosni i Hercegovini.

Riječ je, naime, o mehanizmu koji nagrađuje rezultate rada u smislu ispunjavanja reformi, a što svakako treba biti svojevrstan poziv vlastima na svim nivoma da učine maksimalne napore u pogledu međusobne koordinacije u provedbi zacrtanih ciljeva iz evropskog paketa reformi.