Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava”, stoji u Članu 1 crnogorskog Ustava.
“Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika. Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom”, piše u Članu 2 Ustava Crne Gore.
Nema sumnje da sutkinja Ivana Jelić, inače potpredsednica Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i bivša potpredsjednica Komiteta Ujedinjenih nacija za ljudska prava, dobro zna šta piše u Ustavu Crne Gore. Podsjetimo da je juče Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, čija je potpredsednica sutkinja Jelić, poništio prvobitnu odluku u predmetu Slaven Kovačević protiv BiH. Veliko vijeće Evropskog suda utvrdilo je ovaj put da Slavenu Kovačeviću nisu prekršena ljudska prava.
A Kovačević je upravo tražio ono što stoji u Članu 2 Ustava Crne Gore, piše Istraga.ba.
On se, naime, žalio Sudu u Strazburu da su prekrešena njegova biračka prava jer kao građanin Federacije BiH ne može birati člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je prošle godine prihvatio njegovu aplikaciju i presudio da BiH mora biti jedna izborna jedinica kada su u pitanju izbori za članove Predsjedništva i delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Neko će reći da, pošto je u obaranju prvobitne presude čiji je skor glasanja bio 1:16 na štetu Kovačevića, glas sutkinje Jelić nije bio presudan te da ne bi promijenio ništa. Itekako je, međutim, važan glas crnogorske sutkinje. Glasom sutkinje Jelić ona je Crnu Goru svrstala na stranu HDZ-a i presuđenih UZP-ovaca, na stranu njihovih sluga- sarajevskih trojkaških abazovića, mandića… A snebivao se dobar dio brađana Crne Gore nad postupcima Abazovića, Mandića i drugih sluga Srbije i njegovih politika u Crnoj Gori.
Ovim glasom sutkinja Jelić ne samo da je opstruirala građansko opredjeljenje Crnoj Gori susjedne države BiH da bude građanska a ne država podijeljena u torove i u kojoj glas većine, po sadašnjem ustrojstvu, vrijedi manje. Ovim glasom ona je Crnu Goru svrstala na stranu istih onih koji bi da mijenjaju Ustav u Crnoj Gori ne bi li poništili sve što je crnogorsko. Da li bi sjutra sutkinja Jelić dala svoj glas da se u Crnoj Gori formira više kantona – srpski kanton, bošnjački kanton, albanski kanton, hrvatski kanton te da svi oni imaju pravo veta? Da li bi joj bilo pravo da njen glas manje vrijedi od glasa jednog Bošnjaka, Albanca, Hrvata u multietničkoj Crnoj Gori?
