Piše: Sead Numanović
Draft odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom - koristeći Bonske ovlasti - nameće izmjene Izbornog zakona definitivno je gotov. "Gotov" u smislu da je sve usaglašeno i spremno.
Kako je potvrđeno za Politicki.ba, detaljna je odluka napisana prije više od mjesec dana, odmah nakon što je visoki predstavnik na press konferenciji 19. decembra najavio da će djelovati.
Tada je dao rok od "par sedmica" državnom parlamentu da ispuni davno dato obećanje i usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona u dijelu koji se tiče "izbornog integriteta". Ono se odnosi na tehničke aspekte procesa glasanja - od popune biračkih odbora, pokrivanja biračkih mjesta video-nadzorom, uvođenjem novih tehnologija u izborni proces (uključujući i skenere), skraćenja roka za podnošenje prigovora i žalbi...
Kako bi svom obraćanju javnosti dao dodatni "dramatični ton" Schmidt je poručio da "ima u gradu jedan" koji ima moći i taj neće oklijevati da ih iskoristi.
A onda je uslijedilo oklijevanje.
Svi koji znaju Schmidta, uključiv i one koji su intenzivno u proteklim sedmicama radili na pisanju ove, 20. po redu njegove intervencije korištenjem Bonskih ovlasti, upozoravali su od početka da je nepredvidivost i nestalnost jedina sigurna konstanta Christiana Schmidta.
U proteklih desetak dana u OHR-u je održano nekoliko maratonskih sastanaka na kojima se analiziralo slovo po slovo pripremljene odluke.
I ona je ostala kako je izvorno i bila napisana.
A ostala je i Schmidtova neodlučnost da reagira.
On jeste dobio i podršku prvog čovjeka State Departmenta Sjedinjenih Američkih Država zaduženog za Evropu - Jima O'Briana, da djeluje. Prethodno, od njega su to eksplicite tražili britanski i američki ambasador u Sarajevu.
A ni njemačkim zvaničnicima ne bi smetalo da ipak intervenira.
Za rukav su ga vukli da ne koristi Bonske ovlasti Dragan Čović, prvi čovjek HDZ BiH, sva tri lidera Trojke, ali i Evropska unija.
Čoviću predložene izmjene nisu ni dovoljne ni zanimljive. On hoće da Schmidt, nakon što je osigurao da HDZ BiH bude kingmaker, mijenjajući sastav Doma naroda Federalnog parlamenta i broj delegata, sada osigura da samo isti taj Čović ili onaj koga on odredi, sjedi u Predsjedništvu BiH. Sve ispod toga mu je nedostatno i nepotrebno.
Trojka i EU, pak, sve argumente položili su u 21. i 22. mart, kada je najavljeno zasijedanje Evropskog vijeća i razmatranje odluke o odobravanju pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.
U zahtjevima koje je pred vlasti BiH postavila Angelina Eichorst, visoka funkcionerka Diplomatskog servisa EU (EEAS), međutim, Izborni se zakon ni ne pominje.
