Piše: Sead Numanović
Visoki predstavnik Christian Schmidt do sada je barem tri puta odgodio korištenje Bonskih ovlasti kako bi nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona, saznaje Politicki.ba.
"Imam poštovanje prema Parlamentu, ali danas je moj posljednji poziv da donesu ove izmjene, ako ne, isteći će vremenski rokovi i ja ću smatrati da je to nepoštivanje birača. Ukoliko domaći organi ne nađu rješenje, sada, ne u narednom mjesecu, godini, ja bih onda razmislio da kažem, u naredne dvije, tri sedmice, ne možemo ovisiti od obećanja, dakle ove sedmice, ako se to ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlaštenje da donese takvu odluku. To nije miješanje u rad parlamenta, nego jačanje demokratije", kazao je visoki predstavnik 19. decembra prošle godine.
Umeđuvremenu, prošlo je više puta po "dvije - tri sedmice", Schmidt nije održao datu riječ.
Ubrzo nakon njegovog obraćanja javnosti Bosne i Hercegovine, prvi nacrt odluke bio je spreman.
Konsultirani su i članovi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, eksperti iz međunarodne zajednice...
Pred Schmidta se pojavio tekst nametanja.
U njemu su definirane promjene koje su se ticale načina izbora biračkih odbora, tehničke inovacije u glasanju - od skeniranja otiska prsta do elektronskog skenera za glasački listić, sistema automatske obrade podataka i istog takvog automatskog slanja u Glavni centar za brojanje državne izborne komisije, skraćivanja rokova za žalbe na rezultate izbora...
Čak je razmatrana opcija promjena biračkih jedinica, uslijed odliva stanovništva.
Pisalo je i svašta-nešta u vezi s biračkim spiskovima.
Nacrt odluke bio je ambiciozno-realan odgovor na sve zahtjeve ne samo javnosti BiH, već i promatračkih misija koje su za svaki izborni ciklus, a hvala Bogu bilo ih je mashallah, pobrajali uočene nedostatke, nepravilnosti, neregularnosti...
A onda je uslijedio subotnji sastanak Schmidta sa predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice Draganom Čovićem.
I sve je stalo.
Nije samo taj susret utjecao.
I predstavnici Trojke zatražili su da im se da vremena da oni probaju dogovoriti rješenja.
I "dogovorili" su na privatnom imanju Milorada Dodika u Bakincima kod Laktaša.
"Sposobnost BiH da omogući četiri oblika slobode koji postoje u EU, slobodu ljudi, roba, usluga i kapitala - treba povećati. To podrazumijeva donošenje mjera kojima bi se zaustavilo međusobno favorizovanje koje je isuviše tipično za ovdašnju politiku, kao što je nedavni iznimno manjkav Sporazum iz Laktaša. Treba odustati od raznih vrsta veta koji su smetnja funkcionisanju, prestati tražiti novac izvan institucija pod netransparentnim uslovima, te okončati prijetnje teritorijalnom integritetu BiH", ocijenio je pomoćnik državog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za Evropu i Evroaziju Jim O'Brien.
Prethodno su papir iz Laktaša morali čak kritizirati iz tradicionalno umjerene i oprezne Misije OSCE u BiH.
Ipak, Schmidt je dao vremena domaćim akterima.
